Evropski uslužni sektor eurozone zabilježio je značajno ubrzanje rasta na početku drugog kvartala 2026. godine. Prema istraživanju koje prenosi portal Bankar, sezonski prilagođena proizvodnja usluga porasla je u aprilu za 0,7 odsto u odnosu na mart. Ovaj rezultat predstavlja vidljivo poboljšanje u poređenju sa martovskim rastom koji je iznosio svega 0,1 odsto. Iako su zbirni podaci pozitivni, oporavak nije ujednačen jer ključne grane poput ugostiteljstva i nekretnina i dalje bilježe slabije rezultate.

Dominacija tehnološkog i transportnog sektora

Najveći doprinos mjesečnom rastu u eurozoni stigao je iz sektora transporta i skladištenja, gdje je proizvodnja povećana za 1,5 odsto. Profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti pratile su ovaj trend sa rastom od 1,3 odsto. Sektor informacija i komunikacija napredovao je za 0,6 odsto. Ovi podaci ukazuju na nastavak strukturnog pomjeranja evropske ekonomije prema digitalnim i logističkim aktivnostima.

Na godišnjem nivou, sektor informacija i komunikacija ostvario je rast od 5,9 odsto u odnosu na april 2025. godine. To je ujedno i najveći zabilježeni skok među svim posmatranim uslužnim granama. Transport i skladištenje su na godišnjem nivou ojačali za 3,7 odsto. Ukupna proizvodnja usluga i u eurozoni i u Evropskoj uniji veća je za 1,8 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine.

Stagnacija ugostiteljstva i pad tržišta nekretnina

Nasuprot rastu u tehnološkim granama, usluge smještaja i pripreme hrane zabilježile su minimalan mjesečni rast od 0,1 odsto. Situacija je još nepovoljnija na godišnjem nivou, gdje je u ugostiteljstvu registrovan pad od 2 odsto. Tržište nekretnina takođe ostaje pod pritiskom sa mjesečnim padom od 0,2 odsto i godišnjim minusom od 0,5 odsto. Ovi podaci potvrđuju da sektori povezani sa direktnom potrošnjom stanovništva i imovinom još ne prate opšti tempo oporavka.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti takođe su bile u padu od 0,3 odsto na mjesečnom nivou. Na nivou cijele Evropske unije, poslovanje nekretninama zabilježilo je još oštriji pad od 0,6 odsto. Ovakva kretanja sugerišu da visoki troškovi finansiranja i dalje opterećuju sektore koji su tradicionalno zavisni od stabilnih kamatnih stopa i raspoloživog dohotka građana.

Regionalne razlike i rezultati Hrvatske

Najveći mjesečni rast proizvodnje usluga u aprilu ostvaren je u Belgiji, gdje je iznosio 2,1 odsto. Slijede Grčka sa 1,6 odsto i Bugarska sa 1,5 odsto rasta. Sa druge strane, Mađarska je zabilježila oštar mjesečni pad od 13,9 odsto, što se objašnjava velikim oscilacijama nakon martovskog skoka. Danska i Nizozemska su takođe završile mjesec u minusu.

Hrvatska je u aprilu ostvarila mjesečni rast od 0,3 odsto, što je u skladu sa prosjekom Evropske unije. Ipak, na godišnjem nivou hrvatska proizvodnja usluga porasla je za 3,6 odsto. To je dvostruko brže od prosjeka eurozone i EU, koji iznosi 1,8 odsto. Bugarska prednjači na godišnjem nivou sa rastom od 9,3 odsto, dok je najveći pad od 5,8 odsto registrovan u Rumuniji.