Uvođenje vještačke inteligencije u globalnu ekonomiju pokreće suštinska pitanja o opstanku profitnog sistema. Kako ocjenjuje ekonomista Branko Milanović za portal Global Inequality and More 3.0, vještačka inteligencija i kapitalizam ulaze u fazu gdje visoki organski sastav kapitala može dovesti do nulte stope profita. Marksistička teorija predviđa da zamjena živog rada mašinama smanjuje višak vrijednosti, što dugoročno ugrožava akumulaciju kapitala.
Pad profitne stope i tehnološki paradoks
Prema Milanovićevoj analizi, potpuno automatizovana proizvodnja bez učešća ljudi vodi ka apsurdu u kojem je profit nula. Kapitalisti neće investirati ako nema očekivanog povrata, što su ranije isticali marksisti poput Rose Luksemburg. Ipak, praksa pokazuje da kompanije trenutno ostvaruju ekstremne profite kroz AI. Razlog leži u postojanju drugog, radno-intenzivnog sektora koji apsorbuje višak vrijednosti.
U neoklasičnom ekonomskom modelu, problem je nedostatak agregatne tražnje. Ako AI preuzme sve poslove, plate padaju na nulu i niko ne može kupiti proizvedena dobra. Kompanije poput Meta već reaguju na ove promjene. Izvršni direktor Mark Zuckerberg potvrdio je restrukturiranje koje uključuje premještanje oko 7.000 zaposlenih na pozicije direktno vezane za vještačku inteligenciju.
Korporativni odgovori i tržišna kretanja
Finansijski pritisak primjene nove tehnologije vidljiv je u Metinim planovima za 2026. godinu. Kompanija predviđa kapitalna ulaganja između 125 i 145 milijardi dolara zbog troškova izgradnje podatkovnih centara. Zuckerberg je otpustio oko 8.000 radnika kako bi ubrzao transformaciju ka AI-u kao najvažnijoj tehnologiji današnjice.
Na azijskom tržištu, Samsung Electronics je postigao okvirni dogovor o platama nakon štrajka koji je prijetio proizvodnji čipova. Prema pisanju agencije Reuters, Samsung planira bonuse od 10,5% operativne dobiti za diviziju čipova. Cilj kompanije je da operativna dobit dostigne 200 bilijuna vona u periodu od 2026. do 2028. godine.
Paralelno sa korporativnim promjenama, vještačka inteligencija postaje alat geopolitičkog nadmetanja. Rusija i Kina su, prema izvještaju portala Bloomberg Adria, potpisale memorandum o saradnji u digitalnoj ekonomiji. Ove zemlje razvijaju sopstvenu platnu infrastrukturu i digitalne saveze van okvira Svjetske trgovinske organizacije, koristeći AI za regulisanje trgovine u multipolarnom poretku.
