Crna Gora je pripremila prvi Zakon o socijalnoj ekonomiji kojim država planira da uredi oblast društvenog preduzetništva i pruži sistemsku podršku ranjivim grupama. Prema nacrtu akta koji analizira Bankar.me, novi zakonski okvir uvodi stroga pravila za subjekte koji žele status društveno odgovornih preduzeća. Cilj je podsticanje modela razvoja usmjerenog na kolektivni interes umjesto na isključivo sticanje profita.
Status subjekta i zabrana političkog uticaja
Status subjekta socijalne ekonomije mogu steći nevladine organizacije, kooperative i zaštitne radionice. Takođe, ovaj status je dostupan i društvima sa ograničenom odgovornošću uz izuzetak jednočlanih firmi. Kako bi se osigurala nezavisnost sektora, zakon eksplicitno zabranjuje državnim organima i političkim partijama da imaju većinu u organima upravljanja ovih subjekata.
Jedini izuzetak od ove zabrane su organizacije Crvenog krsta. Upravljanje unutar ovih organizacija mora biti zasnovano na demokratskom principu jedan član – jedan glas. Ovaj model važi bez obzira na visinu uloženog kapitala čime se osigurava participacija zaposlenih u donošenju ključnih odluka.
Obavezno reinvestiranje dobiti i kontrola
Subjekti socijalne ekonomije biće u obavezi da najmanje 50 odsto dobiti reinvestiraju u svoju osnovnu društvenu misiju ili zapošljavanje ranjivih grupa. Prema pisanju Bankar.me, ova obaveza zakonski prethodi isplati bilo kakvih bonusa menadžmentu ili članovima upravnih odbora.
Zakon postavlja i ograničenje na donacije iz profita. Najviše 10 odsto sredstava predviđenih za reinvestiranje može se pokloniti srodnim udruženjima. Firme koje dobiju ovaj status u pravnom prometu moraju uz naziv istaći skraćenicu S.S.E. kako bi se jasno razlikovale na tržištu.
Registar i uloga Ministarstva rada
Nadzor nad primjenom zakona vršiće Ministarstvo nadležno za poslove rada koje će voditi i zvanični registar subjekata. Subjekti su dužni da do 31. marta svake godine dostave izvještaje o ostvarenom društvenom uticaju. Ukoliko subjekt duže od šest mjeseci ne djeluje u skladu sa misijom gubi status i pravo na podsticaje.
U slučaju gašenja subjekta preostala imovina se ne dijeli osnivačima. Sva sredstva se moraju prenijeti na drugog subjekta socijalne ekonomije u Crnoj Gori. Vlada planira i formiranje Savjeta za socijalnu ekonomiju kao savjetodavnog tijela za strateški razvoj ove oblasti.
Tokom javne rasprave u februaru i martu 2026. godine naglašen je značaj ovog zakona za zapošljavanje mladih i osoba sa invaliditetom. Prema zvaničnim podacima sa vladinih portala ministarka Naida Nišić ocijenila je da je socijalno preduzetništvo ključni resurs za ekonomski razvoj ruralnih područja.
