Globalna cijena sirove nafte tipa Brent premašila je nivo od 125 dolara po barelu tokom trgovanja u četvrtak ujutru. Ovaj oštri skok energenata uslijedio je nakon vijesti da Sjedinjene Američke Države razmatraju produženje pomorske blokade iranskih luka. Tržišta su reagovala trenutno na propast direktnih pregovora između Vašingtona i Teherana. Ovakav razvoj događaja podstakao je strah od dugoročnog zatvaranja Ormuskog moreuza koji predstavlja ključnu tačku za globalno snabdijevanje energentima.
Referentni indeks Brent Crude dostigao je vrijednost od 125,12 dolara uz rast veći od 12 odsto u jednom danu. Istovremeno je američka laka nafta WTI skočila iznad 110 dolara po barelu. Investitori ubrzano preusmjeravaju kapital u naftne fjučerse zbog procjene da će ponuda na tržištu biti značajno ograničena u narednim mjesecima. Analitičari upozoravaju da bi cijene mogle nastaviti uspon ukoliko blokada potraje.
Predsjednik SAD Donald Tramp naložio je svom timu pripremu terena za nastavak blokade iranskih pomorskih puteva. Kroz Ormuski moreuz prolazi petina svjetske nafte pa svaka nestabilnost u ovom regionu izaziva potrese na berzama. Zvanični izvori potvrđuju da Vašington planira dugoročnije prisustvo u ovom koridoru. To praktično znači da će transport nafte i gasa ostati pod stalnim rizikom od prekida ili znatnog poskupljenja osiguranja tereta.
Vazduhoplovni sektor već osjeća pritisak jer je cijena avio-goriva porasla za 84 odsto od kraja februara. Analitičar Petar Vojinović ističe da aviokompanije uvode doplate od 15 i 20 eura po karti kako bi kompenzovale troškove. Crna Gora je posebno ranjiva na ove promjene zbog nedostatka sopstvenih prerađivačkih kapaciteta. Problemi sa dostupnošću goriva mogli bi postati izraženiji krajem juna kada turistička sezona dostigne vrhunac.
U eurozoni ponovo jača strah od stagflacije dok indeks ekonomskog raspoloženja pada na 93 boda. Inflaciona očekivanja potrošača skočila su na 49,1 bod što je nivo nezabilježen od 2022. godine. Evropska centralna banka suočava se sa teškom odlukom jer inflacija ne popušta dovoljno brzo. Rast cijena energenata direktno utiče na troškove proizvodnje i transporta što dodatno opterećuje već oslabljenu ekonomiju unije.
Trenutni potresi na tržištu nafte predstavljaju direktnu prijetnju globalnoj ekonomskoj stabilnosti i kupovnoj moći građana. Dok se velike sile nadmeću u geopolitičkim strategijama potrošači širom svijeta suočavaju se sa rekordnim cijenama goriva. Bez brze deeskalacije tenzija na Bliskom istoku teško je očekivati smirivanje tržišta energenata u bliskoj budućnosti. Fokus investitora ostaje na daljim potezima Bijele kuće i reakcijama vodećih zemalja izvoznica nafte.
