Cijena struje u Crnoj Gori ostaće stabilna ukoliko se nastavi intenzivan razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović istakao je u emisiji „Okvir“ na RTCG da je energetska nezavisnost ključna za zaštitu standarda građana. On navodi da poslovna politika „Proizvodi gdje trošiš“ predstavlja pobjednički model zelene tranzicije. Prema njegovim riječima stvaranje suficita električne energije prirodno vodi ka održavanju niskih tarifa za domaća domaćinstva.
Finansijski rezultati i izazovi izvoza energije
Elektroprivreda Crne Gore je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit veću od 35 miliona eura. Đukanović tvrdi da bi ovaj finansijski rezultat bio još značajniji da su domaći zakonski okviri usklađeni sa aktuelnim evropskim regulativama. Crna Gora je tokom tekuće godine na izvozu električne energije izgubila gotovo 13 miliona eura. Razlog za ovaj gubitak su evropske takse koje su trenutno veće od razlike između domaće proizvodne i inostrane prodajne cijene.
Od 1. januara država se suočava sa obavezom plaćanja takozvane CBAM takse na izvoz energije. Đukanović procjenjuje da bi ovaj namet na godišnjem nivou mogao predstavljati trošak od oko 100 miliona eura. On predlaže da se dio tih sredstava usmjeri u domaći Eko-fond kako bi se novac vratio u sistem kroz nove ekološke projekte. Takav model bi omogućio da najveći emiteri ugljen-dioksida dobiju prednost pri realizaciji zelenih investicija.
Razvojni ciljevi i novi kapaciteti do 2027. godine
U prethodne tri i po godine u Crnoj Gori su izgrađeni kapaciteti od 150 megavata koji godišnje proizvode oko 260 gigavat-sati. Do kraja tekuće godine očekuje se da ukupna proizvodnja iz zelenih izvora dostigne 400 gigavat-sati. Taj podatak predstavlja gotovo polovinu ukupne proizvodnje Hidroelektrane Perućica. Đukanović procjenjuje da će država do kraja 2027. godine dostići nivo od 1000 gigavat-sati iz obnovljivih izvora.
Solarne elektrane su do sada postavljene na više od 10.000 krovova širom države. Od 29. maja na snagu je stupila direktiva Evropske unije koja nalaže da svaki novi objekat mora imati krov prilagođen solarnim panelima. EPCG tu praksu primjenjuje već tri i po godine. Projekat Vjetropark Gvozd nastavlja se drugom fazom koja koristi neke od najsnažnijih vjetrogeneratora na kopnu u Evropi.
