Evropska unija je od početka sukoba na Bliskom istoku prije stotinu dana platila dodatnih 47 milijardi eura za uvoz fosilnih goriva, uprkos tome što nije povećala količinu nabavljenih energenata. Prema pisanju portala Biznis.ba, ovi podaci pokazuju snažan finansijski pritisak na budžet Unije izazvan rastom cijena na globalnom tržištu. Iako su troškovi za energente drastično skočili, zvaničnici iz Brisela ističu da sigurnost snabdijevanja trenutno nije ugrožena.
Stabilnost snabdijevanja i ekonomska cijena
„Naš račun za uvoz fosilnih goriva povećao se za više od 47 milijardi eura u posljednjih stotinu dana. To je cijena koju plaćamo, a da nismo uvezli nijednu kap energije više“, izjavila je glasnogovornica Evropske komisije Eva Hrničorova na konferenciji za novinare. Ona je naglasila da Unija nije pretrpjela bilo kakve smetnje u isporuci, što se smatra ključnim uspjehom u kriznim uslovima.
Evropska komisija navodi da je sigurnost snabdijevanja osigurana kroz diverzifikaciju izvora i povećanje udjela domaće proizvodnje energije. Uz to, unaprijeđena je energetska efikasnost kako bi se ublažili efekti tržišnih šokova. Prema agenciji DPA, Brisel je spreman da preduzme dodatne korake ukoliko se geopolitička situacija dodatno zakomplikuje.
Rizici zatvaranja Hormuškog moreuza
Najveća zabrinutost u Briselu vlada zbog potencijalne blokade Hormuškog moreuza, što bi moglo izazvati nove potrese. Ukoliko ovaj strateški važan plovni put ostane zatvoren, Unija bi se mogla suočiti sa ozbiljnim poteškoćama u nabavci energenata. Zvaničnici ne kriju da je Evropa bila dobro pripremljena, ali da dugotrajni sukob nosi neizvjesnost za industrijski sektor.
Procjene stručnjaka, koje prenosi Hina, upozoravaju da bi zbog rasta cijena energije pod rizikom moglo biti do 1,3 miliona radnih mjesta u energetski intenzivnim industrijama širom Evrope. Najviše su pogođeni automobilski sektor, hemijska industrija i transport, koji se bore sa visokim operativnim troškovima uslijed rata na Bliskom istoku.
