Države regiona moraju u narednoj deceniji ubrzati razvoj sopstvenih izvora iz sunca i vjetra kako bi osigurale energetsku sigurnost i smanjile zavisnost od uvoza fosilnih goriva. Kako je poručeno na simpozijumu EPCG NET u Budvi, strateški fokus mora biti na domaćim resursima. Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović upozorio je da oslanjanje na uvozne energinte stvara dugoročnu ranjivost privrede.
Petrović je podsjetio na krizu iz 2022. godine kada su cijene električne energije dostizale 700 eura po megavat-času. On je istakao da se u regionu sve češće pominju LNG terminali i južna interkonekcija uz prisustvo američkih interesa. Prema njegovim riječima, takvi projekti mogu dovesti do nove zavisnosti od gasa ukoliko se ne razvijaju alternativni domaći izvori.
Crnogorska mreža i novi kapaciteti
Predsjednik Odbora direktora CGES-a Aleksandar Mijušković saopštio je da prenosna mreža bilježi oko 7 gigavata zahtjeva za priključenje. Do sada su potpisani ugovori za 2,8 gigavata, ali realizacija velikih solarnih elektrana i dalje zaostaje. Mijušković je najavio da će dalekovod do Pljevalja biti pušten pod napon do kraja juna nakon sprovedenih proba.
Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš potvrdio je nastavak investicionog ciklusa kroz projekat Gvozd 2 koji već pokazuje pozitivne finansijske efekte. On je istakao da su banke spremne da finansiraju osmi agregat A8 u Perućici jer taj projekat garantuje siguran povrat sredstava. EPCG sopstvenim sredstvima finansira i malu hidroelektranu Otilovići.
Finansijski pritisci i regulatorne barijere
Generalni direktor EPS-a Dušan Živković ukazao je na težinu CO2 taksi koje će ovu kompaniju koštati 250 miliona eura. On je naveo da je čovječanstvo globalno potrošilo godišnje resurse planete već 6. juna dok se u Srbiji to desilo još polovinom maja. Živković smatra da dekarbonizacija mora služiti podizanju energetske stabilnosti svake zemlje.
Direktorica za Evropu u CWP Global Maja Turković ocijenila je da retroaktivna primjena regulativa poput CBAM-a ugrožava investicije. Ona je naglasila da je likvidnost na tržištu pala, a prekogranična razmjena smanjena. „Retroaktivnost ubija investiciju“, navela je Turković na panelu u Budvi, dodajući da mrežni kapaciteti često kasne za potrebama novih proizvođača.
Regionalna iskustva i tranzicija Pljevalja
U Hrvatskoj je u proteklih pet godina instalirano oko 1 gigavat solarnih kapaciteta, navela je Maja Pokrovac iz udruženja OIE Hrvatska. Ipak, ova zemlja ljeti uvozi i do 32 odsto struje, što je skoro svaki treći kilovat-sat. Pokrovac je naglasila važnost agrosolarnih projekata koji omogućavaju istovremenu proizvodnju hrane i energije.
Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je plan tranzicije koji uključuje 12 novih poslovnih jedinica. Na zemljištu rudnika planirana je solarna elektrana snage 62 MW. Laković je istakao da je termoenergetski kompleks u Pljevljima tokom pet godina proizveo energiju u vrijednosti od 840 miliona eura.
