Niskotarifna aviokompanija Transavia najavila je prva otkazivanja letova za maj i jun zbog drastičnog skoka cijena kerozina i potencijalnih poremećaja u snabdijevanju. Ovaj potez prati upozorenje Međunarodne agencije za energiju da Evropa trenutno raspolaže zalihama avionskog goriva za možda šest sedmica. Nestašica avionskog goriva postaje realna prijetnja dok blokada Hormuškog moreuza nastavlja da remeti globalna tržišta nafte.
Pored kompanije Transavia, slične probleme prijavili su Ryanair i Volotea. Razlog su visoki troškovi i otežan uvoz kerozina iz zemalja Zaljeva. Francuska, kao jedan od ključnih igrača, godišnje troši oko pet miliona tona kerozina, dok proizvodi svega tri miliona. Manjak se nadoknađuje uvozom koji je sada pod znakom pitanja.
Zavisnost o uvozu i energetska ranjivost
„Evropa proizvodi vrlo malo nafte i smanjila je kapacite prerade u posljednjih nekoliko godina", kazao je energetski stručnjak Thierry Bros. On ističe da zavisnost o prerađenim proizvodima čini kontinent ranjivim na globalne krize. Velika Britanija je posebno izložena jer uvozi čak 60 posto kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.
Francuska vlada ipak pokušava da smiri javnost. „Trenutno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim sedmicama", izjavila je glasnogovornica Vlade Maud Bregeon. Država raspolaže strateškim rezervama za dva mjeseca. Komercijalne zalihe na aerodromima poput onih u Parizu mogu pokriti tek desetak dana operacija.
Uticaj na cijene karata i prava putnika
Gorivo čini i do 40 posto cijene avionske karte, što je praktično skoro polovina troška svakog sjedišta. Putnici se moraju pripremiti na znatno skuplje ljetne odmore. Ako aviokompanija otkaže let uz obavještenje od najmanje 14 dana unaprijed, putnici imaju pravo na povrat novca ili alternativni let, ali ne i na dodatnu odštetu.
Regionalni trendovi na tržištu nepokretnosti
Dok avio-sektor bilježi nestabilnost, tržište nepokretnosti u Srbiji tokom 2025. godine dostiglo je rekordnih 8,1 milijardu eura. To je rast od 8,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najskuplji stan prodat je u naselju Beograd na vodi za 1,8 miliona eura, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Najviša cijena kvadrata iznosila je 15.298 eura na opštini Savski venac. Prosječna cijena stana u Srbiji u 2025. bila je 89.977 eura. Zanimljivo je da je kreditno finansiranje zabilježeno u 14 posto ugovora. To praktično znači da je svaki sedmi kupac koristio bankarsku pozajmicu za kupovinu nekretnine.
