Kapacitet evropskih energetskih projekata koji kombinuju obnovljive izvore energije i baterijsko skladištenje porašće za više od 450 odsto do 2030. godine. Prema istraživanju kompanije Aurora Energy Research, o kojem izvještava portal Biznis.ba, ovi sistemi su ključni za stabilnost mreže. Očekuje se da će snaga sa nivoa od 6,3 GW u 2025. godini skočiti na procijenjenih 35 GW do kraja decenije.
Hibridna postrojenja omogućavaju proizvođačima da čuvaju struju umjesto da je prodaju uz gubitak tokom perioda prevelike ponude. Do 2025. godine sistemi koji spajaju solarnu energiju i baterije činili su više od 60 odsto svih instalacija. Reuters prenosi da ovakav model direktno utiče na povećanje prihoda jer se energija isporučuje kada su cijene na tržištu najpovoljnije.
Najatraktivnija tržišta i regulatorne promjene
Njemačka je trenutno ocijenjena kao najatraktivnija evropska zemlja za ulaganja u ove tehnologije zbog visokih povrata investicija. Na listi najpoželjnijih tržišta slijede Velika Britanija i Bugarska. Izvještaj koji prenosi agencija Fena naglašava da čak 1,6 TW kapaciteta obnovljivih izvora i skladišta širom Evrope trenutno čeka na priključenje na elektroenergetsku mrežu.
Kao tržišta u fokusu zbog tekućih regulatornih reformi izdvojene su Španija, Mađarska i Francuska. Promjene pravila u ovim zemljama trebale bi da olakšaju integraciju baterija u nacionalne sisteme. Investitori pažljivo prate ove procese jer jasni zakonski okviri direktno smanjuju operativne rizike kod dugoročnih projekata koji kombinuju vjetar ili sunce sa baterijama.
Izazov negativnih cijena i zaštita mreže
Tokom 2025. godine broj sati sa negativnim cijenama električne energije naglo je porastao širom kontinenta. U Španiji i Holandiji zabilježeno je više od 500 takvih sati kada je ponuda struje nadmašila potražnju. Konkretno u Njemačkoj je taj broj iznosio 539 sati dok je u Holandiji dostigao rekordnih 584 sata u godini.
Istovremeno se očekuje da će prinudno smanjenje proizvodnje radi zaštite mreže porasti sa 10 TWh u 2024. godini na oko 33 TWh do 2030. godine. To je praktično utrostručenje količine struje koja se namjerno isključuje da bi se izbjegla preopterećenja. Baterijsko skladištenje postaje primarno rješenje za apsorbovanje ovih viškova koji bi u suprotnom ostali neiskorišćeni.
Analiza obuhvata 20 glavnih evropskih tržišta i potvrđuje da hibridni sistemi postaju standard za profitabilnost. Bez hitnih ulaganja u mrežnu infrastrukturu i skladištenje gubici u proizvodnji struje nastaviće da rastu. Ovi projekti pomažu u smanjenju troškova balansiranja sistema što direktno koristi i operatorima i krajnjim potrošačima.
