Globalna cijena nafte zabilježila je snažan rast usljed eskalacije vojnih sukoba na Bliskom istoku i američke blokade iranskih luka. Barel nafte Brent na londonskom tržištu dostigao je nivo od 84,01 dolar dok se američkom sirovom naftom WTI trgovalo po cijeni od 78,69 dolara. Prema pisanju portala Bankar tržište je burno reagovalo na nove američke vazdušne udare usmjerene na slabljenje sposobnosti Teherana da kontroliše strateški važan Ormuski moreuz.

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da su izvedene višesatne operacije duž iranske obale. „Vojne operacije će biti nastavljene sve dok Iran ne obustavi napade na brodove i ne omogući nesmetan prolaz“ poručio je Tramp u zvaničnoj izjavi. On je istovremeno odustao od ranije planirane takse od 20 odsto na teret koji prolazi ovim pravcem očekujući da će se taj prihod nadoknaditi budućim investicijama zalivskih zemalja u SAD.

Globalni zastoj u preradi i deficit goriva

Osim vojnih tenzija tržište opterećuje i drastičan pad kapaciteta za preradu. Prema podacima JPMorgana koje prenosi Investitor.me svjetske rafinerije trenutno prerađuju oko 8,4 miliona barela dnevno manje nego prije početka rata. To praktično znači da se globalno proizvodi desetina goriva manje nego ranije. Kina je takođe smanjila preradu za oko tri miliona barela dnevno usmjeravajući se na korišćenje strateških rezervi i uglja.

Situaciju dodatno otežava Rusija koja je uvela potpunu zabranu izvoza dizela do 31. jula. Kako navodi CNN ruski izvoz dizela pao je na 234.000 barela dnevno što je značajno manje od prošlogodišnjeg prosjeka od 817.000 barela. Terminske cijene dizela su zbog ovih ograničenja i ukrajinskih napada na ruska postrojenja porasle za 20 odsto u samo tri sedmice.

Uticaj na crnogorsko tržište i državne rezerve

U Crnoj Gori nestabilnost na globalnom nivou ponovo je odložila formiranje obaveznih naftnih rezervi. Kako piše Pobjeda Uprava za ugljovodonike priprema novi tender nakon što je prethodni poništen u martu. Razlog je bio skok cijena koji je drastično smanjio količinu goriva koju je država mogla kupiti za planiranih 11 miliona eura. Prvobitni plan predviđao je nabavku 19,6 miliona litara eurodizela.

Zalihe sirove nafte u SAD smanjene su za 1,7 miliona barela prema podacima američke Uprave za energetske informacije. Ovaj podatak ukazuje na kontinuirano snažnu potražnju na najvećem svjetskom tržištu. Crnogorska Uprava za ugljovodonike saopštila je da će novi tender raspisati čim se procijeni da su uslovi finansijski i strateški najoptimalniji za budžet države.