Vlada Crne Gore uputila je Skupštini Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora sa zahtjevom za usvajanje po hitnom postupku. Prema pisanju portala CDM, nove odredbe propisuju da javni objekti moraju imati vodeću ulogu u pogledu korišćenja zelene energije. Ovaj zakonski iskorak predstavlja završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 15 – Energetika, čime se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa evropskom direktivom RED III.
Obaveze za državne i lokalne institucije
Nove zakonske obaveze obuhvataju državne organe, fondove i javne ustanove, kao i organe jedinica lokalne samouprave. Kako navodi Radio Titograd, ovi subjekti su dužni da obezbijede da udio energije iz obnovljivih izvora u javnim objektima bude veći od minimalnog udjela koji je propisan za ostale kategorije zgrada.
Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, država uvodi obavezno razmatranje sistema za proizvodnju zelene energije na samoj lokaciji. To uključuje implementaciju zelenih sistema za grijanje i hlađenje, ali i ugradnju sistema za skladištenje energije u slučajevima gdje je to tehnički i ekonomski izvodljivo.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ukazao je da je u sektoru energetske efikasnosti već premašen planirani cilj. Umjesto predviđenih 60.000, obnovljeno je preko 120.000 kvadratnih metara javnih objekata, što obuhvata i zdravstvene ustanove sa značajnim uštedama. „Puštanjem u rad prve faze vjetroparka Gvozd snage 57 MW, Crna Gora je napravila istorijski iskorak", izjavio je Šahmanović za RTNK.
Zone ubrzanog razvoja i kraći rokovi
Jedna od ključnih novina je uvođenje zona ubrzanog razvoja kroz koordinisano kartiranje teritorije. Prema informacijama portala Inflacija.me, cilj je identifikacija lokacija pogodnih za vjetro i solarne projekte na kopnu i moru. U ovim zonama postupak odlučivanja o ekološkim dozvolama biće skraćen na 45 dana, odnosno na 30 dana za postrojenja snage do 150 kilovata.
Zakon definiše planiranje i izgradnju postrojenja iz obnovljivih izvora kao pitanje od preovladavajućeg javnog interesa. To podrazumijeva prioritet u postupcima izdavanja dozvola i procjena uticaja na životnu sredinu. Ovim se želi smanjiti administrativna neizvjesnost za investitore i ubrzati energetska tranzicija sektora koji je i dalje strukturno zavisan od fosilnih goriva.
Infrastruktura za alternativna goriva
Paralelno sa reformom zakona, Ministarstvo saobraćaja je na javnu raspravu dalo Nacrt Nacionalnog okvira za alternativna goriva. Kako prenose Vijesti, država mora obezbijediti mrežu punionica duž glavnih koridora. Trenutno su dostupna 94 mjesta za punjenje ukupne snage 2,2 megavata, ali Crna Gora još uvijek nema nijedan ultrabrzi punjač snage 150 kilovata ili više.
Da bi se ispunili standardi EU, planirano je uspostavljanje najmanje 14 lokacija za putnička vozila i 11 čvorišta za kamione duž TEN-T mreže. Iako je broj hibridnih vozila lani porastao za 82 odsto, a električnih za 32 odsto, ona čine tek 2,1 odsto ukupnog voznog parka. Prosječna starost putničkih automobila u zemlji iznosi visokih 17,6 godina.
Dok država planira da do 2030. godine na putevima bude 35.000 električnih vozila, na tržištu goriva bilježe se nove promjene. Prema podacima Ministarstva energetike, od danas je eurosuper 98 skuplji dva centa i košta 1,70 eura, dok je eurodizel pojeftinio četiri centa i njegova cijena iznosi 1,66 eura.
