Dolazak oštrog arktičkog vazduha širom kontinenta izazvao je naglu pometnju na energetskim tržištima. Rezultat ovog pritiska je jasan: cijena gasa u Evropi skočila je za više od 20 procenata ove sedmice, dostižući nivoe iznad 37 eura po megavat-satu (MWh). To je ujedno i najviša vrijednost zabilježena od sredine prošle godine, čime je prekinut višemjesečni period stabilnosti i niskih tržišnih cijena.

Potražnja diktira nove uslove na tržištu

Glavni pokretač ovog poskupljenja je drastičan porast potražnje za grijanjem u domaćinstvima i industriji. Meteorološke prognoze ukazuju na to da će se niske temperature zadržati do kraja mjeseca, što je primoralo trgovce da ubrzano povlače rezerve iz podzemnih skladišta. Ovakva situacija stvorila je nervozu na holandskom TTF čvorištu, koje služi kao evropski referentni standard za trgovinu ovim energentom.

Dodatni pritisak stvara činjenica da su zalihe gasa u Evropskoj uniji trenutno na nivou od oko 52 procenta popunjenosti. To je značajno ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, koji obično iznosi oko 67 procenata. Manji sigurnosni bafer znači da je tržište sada mnogo osjetljivije na bilo kakve nove poremećaje u snabdijevanju ili dodatne temperaturne minuse koji bi mogli produžiti grejnu sezonu.

Globalna konkurencija i energetska sigurnost

Evropa se ujedno suočava i sa pojačanom globalnom konkurencijom za tečni prirodni gas (LNG). Sličan hladni talas pogodio je dijelove Azije, posebno Kinu i Japan, zbog čega su tamošnji kupci spremni platiti premiju kako bi osigurali isporuke. Ova situacija otežava evropskim uvoznicima nabavku dodatnih količina na spot tržištu, dok geopolitičke tenzije na Bliskom istoku i dalje unose dozu nesigurnosti u dugoročne planove.

Iako su trenutne cijene i dalje daleko od rekordnih nivoa zabilježenih tokom energetske krize 2022. godine, najnoviji skok je podsjetnik na krhkost evropskog sistema. Analitičari ističu da će stabilizacija zavisiti prvenstveno od trajanja hladnog fronta i sposobnosti vjetroelektrana da nadomjeste dio proizvodnje električne energije. Ukoliko vjetar utihne tokom mraza, pritisak na gasne elektrane će postati još izraženiji.

Kratkoročne prognoze sugerišu da će tržište ostati volatilno sve dok se ne pojave jasni znaci toplijeg vremena. Za sada, fokus ostaje na očuvanju preostalih zaliha kako bi se izbjegli kritični scenariji u februaru. Građani i privreda će ovaj rast vjerovatno osjetiti kroz povećane troškove, ali sistemskih nestašica za sada nema na vidiku, pod uslovom da uvozni kanali iz Norveške i SAD ostanu stabilni i bez prekida.