Crna Gora nastavlja sa intenzivnim razvojem sektora obnovljivih izvora energije kako bi ispunila ambiciozne ekološke ciljeve. Vjetroelektrane u Crnoj Gori danas predstavljaju ključni stub energetske stabilnosti i tranzicije ka čistim izvorima. Korišćenje snage vjetra omogućava državi da smanji zavisnost od uvoza i fosilnih goriva. Ovaj proces prati i usklađivanje sa strogim standardima Evropske unije o dekarbonizaciji.
Operativni kapaciteti na Krnovu i Možuri
Prva vjetroelektrana u državi izgrađena je na visoravni Krnovo kod Nikšića. Ovaj objekat ima instalisanu snagu od 72 megavata i u funkciji je od 2017. godine. Turbinsko polje na Krnovu proizvodi dovoljno struje za snabdijevanje desetina hiljada domaćinstava godišnje. Lokacija na 1500 metara nadmorske visine pruža idealne uslove za eksploataciju vjetropotencijala tokom cijele godine.
Vjetropark Možura nalazi se na jugu zemlje između opština Bar i Ulcinj. Njegova instalisana snaga iznosi 46 megavata i sastoji se od 23 vjetroturbine. Ovaj projekat je operativan od kraja 2019. godine i doprinosi balansiranju elektroenergetskog sistema na primorju. Izgradnja Možure potvrdila je da i obalni pojas posjeduje značajan potencijal za proizvodnju zelene energije.
Projekat Gvozd i širenje domaće proizvodnje
Najnoviji poduhvat u ovom sektoru je izgradnja vjetroelektrane Gvozd. Ovaj projekat realizuje Elektroprivreda Crne Gore u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. Vjetropark Gvozd će nakon završetka druge faze imati ukupnu snagu od 75,6 megavata. To će ga učiniti najvećim objektom ove vrste u državi. Ugovor za drugu fazu projekta potpisan je u martu 2026. godine što potvrđuje kontinuitet ulaganja.
Uloga EPCG u energetskoj nezavisnosti
Ovaj projekat je posebno važan jer ga državna energetska kompanija razvija samostalno. Ovakav pristup omogućava veći stepen kontrole nad resursima i profitima od prodaje struje. Gvozd 2 obuhvata instalaciju dodatne tri turbine koje će godišnju proizvodnju povećati za više od 60 gigavat-sati. Planirano je da prvi kilovati sa ovog lokaliteta budu isporučeni u mrežu tokom tekuće godine.
Budući planovi i razvojni potencijali
U toku su pripreme i za druge velike projekte poput vjetroparka Bijela u Šavniku. Procjenjuje se da će ovo postrojenje imati snagu od 118 megavata što bi dodatno osnažilo sjeverni region. Investitori pokazuju interesovanje i za lokalitete Brajići i Virovi. Razvoj ovih kapaciteta direktno utiče na energetsku nezavisnost zemlje i smanjenje emisije štetnih gasova.
Strateško opredjeljenje ka vjetroenergiji donosi dugoročne ekonomske i ekološke koristi za cijelo društvo. Modernizacija prenosne mreže ostaje prioritet kako bi se prihvatila sva proizvedena energija. Crna Gora se ovim tempom pozicionira kao regionalni predvodnik u zelenoj tranziciji. Stabilan pravni okvir i podrška investicijama ključni su faktori za dalji napredak u ovoj oblasti.
