Cijene nafte na svjetskim tržištima zabilježile su u prvoj punoj sedmici januara najsnažniji rast u posljednjih nekoliko mjeseci. Glavni pokretač poskupljenja bila je kombinacija novih geopolitičkih rizika i smanjenih isporuka iz ključnih izvoznih čvorišta, što je izazvalo nervozu kod investitora i nagli skok vrijednosti sirovine na svim vodećim berzama.

Na londonskom tržištu, cijena barela Brent nafte porasla je na 88,40 dolara, što predstavlja sedmični skok od 5,2 posto. Istovremeno, američka WTI nafta dostigla je nivo od 83,15 dolara, prateći trend povećane potražnje uoči objave novih ekonomskih podataka koji sugerišu stabilizaciju globalne ekonomije.

Faktori koji su podstakli tržišni optimizam

Trgovci su reagovali na izvještaje o prekidima u proizvodnji na nekoliko velikih polja u Libiji i Kazahstanu. Ovi nepredviđeni zastoji smanjili su dnevnu ponudu na tržištu za više od 400.000 barela, stvarajući pritisak na promptnu isporuku sirovine u trenutku kada su zalihe u skladištima razvijenih zemalja već na niskim nivoima.

Dodatni vjetar u leđa cijenama dali su i signali iz OPEC+ saveza. Ministri vodećih zemalja izvoznica potvrdili su da će ostati pri planiranim rezovima proizvodnje do kraja prvog kvartala 2026. godine, ignorišući pozive velikih potrošača za značajnijim povećanjem kvota radi obuzdavanja inflatornih pritisaka.

Analitičari energetskih tržišta ističu da je nesigurnost na Bliskom istoku ponovo u fokusu investitora. Svako usporavanje tranzita kroz Suecki kanal ili moreuz Hormuz direktno se preslikava na cijene, jer premija za rizik raste uslijed straha od mogućih širenja sukoba koji bi mogli ugroziti stabilnost isporuka iz Perzijskog zaljeva.

Očekivanja za lokalna tržišta

Iako se očekivalo da će jači američki dolar ograničiti dobitke crnog zlata, to se ovaj put nije dogodilo. Tržište je trenutno više fokusirano na fizički deficit nafte nego na valutne fluktuacije, što bi u narednim danima moglo dovesti do novog talasa poskupljenja naftnih derivata na benzinskim pumpama širom Evrope.

Očekuje se da će se ovaj trend preliti i na lokalna tržišta na Balkanu u narednih sedam do deset dana. Domaći distributeri obično usklađuju svoje cjenovnike s određenim kašnjenjem, ali trenutni intenzitet rasta na berzama ne ostavlja mnogo prostora za stabilizaciju cijena bez intervencije nadležnih institucija.

Do kraja januara fokus investitora ostat će na ekonomskim pokazateljima iz Kine. Ako se potvrdi oporavak tamošnje industrijske aktivnosti i rast potrošnje goriva u transportu, cijena Brenta mogla bi testirati nivo od 92 dolara. Takav razvoj situacije dodatno bi zakomplikovao globalne napore u borbi protiv inflacije.