Na rubu pustinje Gobi u kineskoj provinciji Gansu operativna je solarna termoelektrana Dunhuang koja zahvaljujući inovativnoj tehnologiji proizvodi električnu energiju i nakon zalaska sunca. Kako prenosi Biznis.ba pozivajući se na izvještaj agencije Fena ovo postrojenje snage 100 MW predstavlja prvu komercijalnu elektranu ovog tipa u Aziji. Sistem koristi 12.121 heliostata odnosno pokretnih ogledala koja usmjeravaju sunčevu svjetlost na vrh tornja visokog 260 metara transformišući toplotu u stabilan izvor energije.
Tehnologija rastopljene soli i 24-časovna proizvodnja
Srce sistema čini 30.000 tona rastopljene soli koja služi kao rezervoar termalne energije. Toplota zagrijava so na temperaturu iznad 560 stepeni Celzijusa što omogućava pokretanje turbina i proizvodnju struje punih 11 sati bez prisustva sunčeve svjetlosti. Stručna vodičica Tang Xiaoyu objasnila je za Fenu da postrojenje pri punom opterećenju generiše 100.000 kilovata energije svakog sata što je dovoljno da jedno prosječno domaćinstvo snabdijeva decenijama.
Godišnja proizvodnja dostiže 390 GWh čime se emisija ugljen-dioksida smanjuje za oko 350.000 tona na godišnjem nivou. Elektrana se prostire na površini od 7,8 kvadratnih kilometara i služi kao primarni dokaz održivosti kineske strategije prelaska na potpuno obnovljive izvore energije. Regija Gansu već sada zadovoljava sve svoje potrebe za električnom energijom iz zelenih izvora.
Ekološka održivost i strateški standardi
Iako se nalazi u sušnom predjelu projekat je riješio problem nedostatka vode primjenom sistema suvog hlađenja i reciklažom otpadnih voda. Voda je u Dunhuangu strateški resurs neophodan za održavanje turizma i pećina Mogao ali elektrana ne ugrožava lokalne zalihe. Postrojenje ujedno funkcioniše i kao eksperimentalni poligon za postavljanje novih nacionalnih tehnoloških standarda prije njihove primjene širom zemlje.
Kina trenutno upravlja ili planira oko 14 CSP elektrana koje koriste istu tehnologiju. Dunhuang nije samo energetsko čvorište već i sredstvo ekonomske diplomatije jer se razvijene komponente izvoze u države uključene u inicijativu Pojas i put. Time Peking diktira tržišne uslove u sektoru koji se smatra ključnim za globalnu energetsku tranziciju do 2030. godine.
