Cijene nafte na azijskim tržištima zabilježile su nagli porast nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odbacio najnoviji prijedlog Teherana za okončanje sukoba. Tramp je iranski odgovor na američke uslove nazvao potpuno neprihvatljivim što je odmah izazvalo reakciju investitora i rast vrijednosti barela. Prema pisanju portala Biznis.rs ovaj razvoj događaja prekida period relativne stabilnosti koji je donijelo primirje iz aprila. Napetost između Vašingtona i Teherana ponovo je u fokusu dok tržište trpi posljedice blokade ključnih puteva.
Skok vrijednosti na svjetskim berzama
Međunarodna referentna cijena nafte Brent porasla je za 3,8% dostigavši iznos od 105,20 dolara po barelu. Istovremeno američka sirova nafta poskupila je za 4% pa se njome trguje po cijeni od 99,30 dolara. Ovi podaci ukazuju na novi talas nestabilnosti na svjetskim berzama jer je rast cijene od četiri odsto praktično poskupio svaki dvadeset peti barel američke nafte.
Investitori reaguju na Trampovu poruku sa društvenih mreža kojom je jasno stavio do znanja da uslovi Teherana nijesu prošli američku provjeru. On je naveo da mu se odgovor takozvanih iranskih predstavnika nimalo ne sviđa. Teheran je svoj odgovor poslao preko Pakistana koji služi kao zvanični posrednik između dvije strane u ovom sukobu.
Zastoj u pregovorima i blokada moreuza
Prema izvještaju iranske poluzvanične novinske agencije Tasnim Iran je tražio hitan prekid neprijateljstava. Takođe su zahtijevali čvrste garancije da više neće biti američko-izraelskih napada na njihovu teritoriju. Sa druge strane američki portal Axios navodi da su prvobitni uslovi Vašingtona uključivali potpunu obnovu slobodnog prolaza kroz Hormuški moreuz i obustavu obogaćivanja uranijuma.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdio je čvrst stav rekavši da rat neće biti završen dok se zalihe obogaćenog uranijuma ne uklone. Strateški važan Hormuški moreuz praktično je zatvoren od 28. februara kada je sukob eskalirao. Kroz ovaj prolaz inače protiče petina ukupne svjetske isporuke nafte i gasa što dodatno opterećuje globalnu ekonomiju.
Rekordni profiti energetskih kompanija
Dok tržište trpi nestabilnost velike energetske korporacije bilježe rekordan rast prihoda. Kompanija Aramco saopštila je da joj je zarada u prva tri mjeseca ove godine porasla za više od 25% u odnosu na isti period prošle godine. Direktor kompanije Amin Naser istakao je da se njihov naftovod kroz Saudijsku Arabiju pokazao kao ključna arterija za snabdijevanje.
Slične rezultate objavili su i evropski giganti poput kompanija BP i Shell. Prošlog mjeseca je BP saopštio da mu se profit u prvom kvartalu više nego udvostručio dok je Shell prošle sedmice potvrdio značajan rast zarade. Ovi finansijski izvještaji direktna su posljedica visokih cijena energenata koje su se zadržale iznad kritičnih granica od početka vojnog sukoba.
Trenutna situacija na tržištu energenata ostaje pod direktnim uticajem političkih odluka iz Vašingtona i Teherana. Brent nafta se ponovo ustalila iznad granice od 100 dolara po barelu nakon što je postalo jasno da dogovor o trajnom miru još uvijek nije na pomolu. Trampovo produženje primirja od 21. aprila pružilo je kratak predah ali odbijanje iranskog predloga ponovo je unijelo nemir među trgovce.
