Vlada Crne Gore donijela je odluku o vraćanju punog iznosa akciza na dizel gorivo neposredno pred redovno usklađivanje maloprodajnih cijena naftnih derivata. Ova mjera direktno utiče na konačne iznose koje građani plaćaju na pumpama jer je neutralisala značajan pad cijena na svjetskim berzama. Umjesto očekivanog pojeftinjenja od dvanaest centi po litru eurodizel je zabilježio tek simboličan pad vrijednosti. Vraćena puna akciza na dizel sada iznosi 44 centa po litru što predstavlja povratak na nivo oporezivanja prije uvođenja privremenih mjera podrške privredi i građanima.
Odluka o povećanju nameta objavljena je u Službenom listu neposredno prije stupanja na snagu novog cjenovnika na benzinskim stanicama. Država je iskoristila trend pada cijena nafte na globalnom tržištu kako bi dopunila budžet bez drastičnog poskupljenja za krajnje korisnike. Ipak potrošači nijesu osjetili puni benefit nižih berzanskih kotacija koje su mogle značajno olakšati kućne budžete u ovom periodu.
Pored dizela Vlada je korigovala i opterećenja na dvije vrste benzina koja su sada na nivou od 95 odsto pune akcize. Akciza na benzin iznosi 52,15 centi dok je maksimalna zakonska vrijednost definisana na 54,9 centi. Ovakva politika postepenog ukidanja olakšica ukazuje na jasnu namjeru izvršne vlasti da stabilizuje prihode od poreza i doprinosa na potrošnju nakon duge ekonomske krize.
Trenutna cijena eurodizela na benzinskim stanicama u Crnoj Gori iznosi 1,66 eura po jednom litru. Da država nije intervenisala u samu strukturu cijene ovaj derivat bi koštao oko 1,57 eura. Statistika pokazuje da je u odnosu na kraj februara dizel skuplji za čak 32 centa uprkos čestim varijacijama na međunarodnim tržištima nafte. Cijene super 98 i super 95 takođe prate ovaj trend visokih davanja državi.
Povećanje akciza ima direktan efekat na državne prihode kroz obračun poreza na dodatu vrijednost. PDV od 21 odsto obračunava se na osnovicu koja već uključuje iznos same akcize. Zbog toga država sada prihoduje dodatnih pet do šest centi po svakom litru goriva u poređenju sa ranijim periodima niže osnovne cijene. To predstavlja značajan priliv sredstava u državni trezor u trenutku kada se javne finansije konsoliduju.
Akcize na dizel su prvobitno smanjene za 50 odsto još u martu kako bi se ublažio nagli inflatorni šok. Vlada je od tada postepeno vraćala ove namete svaki put kada bi cijene na berzama krenule u silaznu putanju. Ovakva praksa praktično onemogućava značajnije pojeftinjenje goriva za domaće prevoznike i građane koji su se nadali nižim troškovima transporta. Sumnje javnosti u tajnost ovakvih odluka ostaju prisutne zbog tajminga objave.
Povratak na puni iznos akciza na dizel označava kraj perioda državnih intervencija u energetskom sektoru. Iako je mjera prvobitno uvedena kao mehanizam zaštite standarda budžetski prioriteti su postali dominantni nad potrebom za nižim cijenama. Potrošači u Crnoj Gori će u narednom periodu plaćati gorivo po cijenama koje zavise isključivo od globalne geopolitičke situacije i kretanja na međunarodnim berzama.
Dalja kretanja cijena naftnih derivata ostaće neizvjesna u narednim mjesecima. Država više nema prostora za značajnije intervencije kroz akciznu politiku bez direktnog ugrožavanja javnih finansija. Građani i privreda se moraju prilagoditi novim tržišnim okolnostima bez realnih očekivanja o novim poreskim olakšicama na gorivo. Transparentnost u donošenju ovakvih odluka ostaće ključna tema za buduće ekonomske rasprave.
