Tržište digitalne imovine u našoj zemlji konačno je izašlo iz pravne sive zone. Primarna regulacija kriptovaluta Crna Gora sada se oslanja na Zakon o digitalnoj imovini, koji je u potpunosti usklađen sa evropskom MiCA (Markets in Crypto-Assets) regulativom. Ovaj okvir obavezuje sve pružaoce usluga na posjedovanje licenci Komisije za tržište kapitala, dok Centralna banka Crne Gore vrši strog nadzor nad tokovima novca radi sprečavanja pranja kapitala.
Harmonizacija sa evropskim standardima
Crna Gora je, prateći put ka evropskim integracijama, usvojila set pravila koji direktno preslikava stroge zahtjeve MiCA regulative. Cilj je bio jasan: stvoriti predvidivo poslovno okruženje koje privlači ozbiljne tehnološke kompanije, a istovremeno eliminiše sumnjive platforme. Fokus zakona je na transparentnosti i solventnosti firmi koje upravljaju digitalnim novčanicima i mjenjačnicama.
Za razliku od prethodnih godina, kada su transakcije bile prepuštene individualnoj interpretaciji, novi propisi jasno definišu šta su stablecoin-i, uslužni tokeni i kripto-aktiva. Institucionalni okvir sada omogućava bankama da, uz prethodno odobrenje regulatora, nude usluge čuvanja digitalne imovine, što je do nedavno bilo nezamislivo na domaćem bankarskom tržištu.
Obaveze za pružaoce usluga i zaštita korisnika
Ključna promjena odnosi se na pružaoce usluga povezanih sa virtuelnom imovinom (VASP). Svaka platforma koja posluje u Crnoj Gori mora biti registrovana kod Komisije za tržište kapitala i ispunjavati minimalne kapitalne zahtjeve. Ova mjera je uvedena kako bi se spriječili scenariji kolapsa platformi bez ikakvog pokrića, što je ranije bio globalni problem.
Korisnici su sada zaštićeni jasnim pravilima o odvajanju sopstvenih sredstava od sredstava platforme. U slučaju stečaja pružaoca usluga, digitalna imovina klijenata ne ulazi u stečajnu masu, čime je nivo sigurnosti izjednačen sa tradicionalnim bankarskim depozitima. Ovakva zaštita je stub povjerenja u novi finansijski sistem koji se ubrzano razvija.
Poreski tretman i budućnost tržišta
Poreska uprava Crne Gore takođe je prilagodila svoje smjernice. Iako se kriptovalute ne smatraju zvaničnim sredstvom plaćanja, dobit ostvarena njihovom trgovinom podliježe porezu na kapitalnu dobit. Precizno definisana regulacija kriptovaluta Crna Gora olakšala je poreskim obveznicima prijavu prihoda, jer sada postoji jasna metodologija za obračun osnovice na osnovu tržišnih cijena u trenutku transakcije.
Očekuje se da će u narednom periodu fokus biti na uvođenju digitalnog eura i daljoj integraciji blockchain tehnologije u državnu upravu. Država pokazuje namjeru da postane regionalni centar za fintech inovacije, ali uz striktno poštovanje AML (Anti-Money Laundering) standarda koje nameće međunarodna zajednica, posebno FATF.
Zaključak
Nova era digitalnih finansija u Crnoj Gori više nije stvar izbora, već uređen sistem. Implementacijom Zakona o digitalnoj imovini i usklađivanjem sa MiCA standardima, stvoren je balans između inovacija i sigurnosti. Investitori sada imaju čistu pravnu situaciju, dok država posjeduje mehanizme za kontrolu rizika, čime je crnogorsko tržište postalo konkurentnije na mapi evropskih finansijskih centara.
