Singapur je zauzeo prvo mjesto na novoj IMD World Competitiveness rang-listi za 2026. godinu, pozicionirajući se ispred Hongkonga i Švicarske. Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je ukupno 70 ekonomija koje su rangirane prema nivou njihove globalne konkurentnosti. Izvještaj ukazuje na to da u savremenim okolnostima prednost imaju države sa snažnim i kredibilnim institucijama. Naglasak više nije isključivo na niskim troškovima poslovanja ili visokoj produktivnosti.
Među deset najkonkurentnijih država svijeta dominiraju male i institucionalno stabilne ekonomije. Pored Singapura, u samom vrhu su Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Irska i Holandija. Na listu najuspješnijih vraćaju se i Sjedinjene Američke Države, dok visoke pozicije zadržavaju Švedska i Norveška. Prema navodima u izvještaju koji prenosi Bearhost, ovi rezultati odražavaju sposobnost zemalja da se prilagode geopolitičkim promjenama.
Metodologija i stubovi razvoja
Rangiranje se zasniva na četiri osnovna stuba konkurentnosti koji uključuju ekonomske performanse i efikasnost vlade. Analiza se sprovodi kroz kombinaciju 172 statistička indikatora i 92 anketna pitanja koja su postavljena menadžerima širom svijeta. Ovakav pristup omogućava uvid u to zašto se određene ekonomije penju na listi zahvaljujući poslovnom sentimentu. Druge države bilježe pad uprkos stabilnim makroekonomskim pokazateljima zbog manjka povjerenja javnosti.
Izvještaj posebno ističe da u uslovima geopolitičke fragmentacije prednost imaju zemlje sa predvidivim pravilima igre. Snažne institucije i visok nivo povjerenja u državu postali su ključni faktori za privlačenje investicija. Za poslovnu zajednicu ova rang-lista služi kao podsjetnik da kvalitet regulative i efikasna javna administracija direktno utiču na tržišnu poziciju države. Dosljedna izgradnja povjerenja postaje važnija od ad hoc podsticaja.
Pozicija regiona i Zapadnog Balkana
Kada je riječ o zemljama u okruženju, rezultati pokazuju stagnaciju ili blagi pad. Slovenija se nalazi na 49. mjestu, što je pad za tri pozicije u odnosu na prethodni period. Hrvatska je zadržala prošlogodišnje 53. mjesto na listi. Članice Evropske unije iz centralne i sjeverne Evrope ostaju u samom vrhu. Srednjoevropske ekonomije poput Slovačke i dalje zauzimaju pozicije pri dnu unutar evropskog bloka.
Ekonomije Zapadnog Balkana uključujući Crnu Goru i Srbiju nijesu obuhvaćene ovim uzorkom. Pored njih, na listi nema ni Bosne i Hercegovine niti Sjeverne Makedonije. Kretanja u ovim državama posmatraju se isključivo kroz rezultate najbližih susjeda koji su članovi EU. Za zemlje koje žele napredak na listi, ključni izazov ostaje reforma javne administracije i povećanje efikasnosti institucija u narednom periodu.
