Predstojeća turistička sezona za izdavaoce u Crnoj Gori protiče u znaku neizvjesnosti i rasta operativnih troškova. Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović ističe da se uspješnost godine više ne smije mjeriti isključivo brojem noćenja već ekonomskom održivošću domaćinstava. Prema njenim riječima u intervjuu za portal Bankar privatni smještaj čini okosnicu turizma ali se suočava sa složenim administrativnim procedurama. Domaćini zahtijevaju definisanje jasnog statusa i partnerski odnos sa državnim institucijama.
Ekonomska održivost i pritisak troškova
Glavni izazov za crnogorske domaćine predstavlja činjenica da troškovi poslovanja rastu znatno brže od cijena samog smještaja. Iako su neki izdavaoci korigovali cjenovnike te promjene su minimalne u poređenju sa skokom cijena energenata i namirnica. Branka Džoganović naglašava da gosti danas pažljivije planiraju budžet i analiziraju vrijednost koju dobijaju za svoj novac. Zbog toga se profitna marža registrovanih izdavalaca konstantno smanjuje.
„Uspješnost sezone više se ne može mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, već i time da li oni koji sezonu iznose mogu od tog posla da žive i dalje ulažu u kvalitet ponude“, navela je Džoganović u razgovoru za portal Bankar. Ona upozorava da visoka popunjenost ne garantuje zaradu ako su troškovi održavanja objekata i radne snage preveliki. Domaćini sada više vremena troše na tumačenje propisa nego na razvoj usluge.
Inicijativa za status domaćina i regionalno povezivanje
Udruženje je pokrenulo inicijativu prema nadležnim organima za uvođenje kategorije Domaćin u turizmu. Cilj ovog prijedloga je stvaranje podržavajućeg ambijenta i jasno definisanje nosioca turističkog proizvoda. Registrovani izdavaoci traže pravnu sigurnost i bržu digitalizaciju procesa kako bi smanjili administrativno opterećenje. Trenutno poreske obaveze i komplikovane procedure otežavaju rad porodičnim domaćinstvima širom države.
Interesovanje turista varira između regija pri čemu primorje i dalje bilježi najveći promet. Ipak primjetan je rast tražnje za sjeverom Crne Gore gdje gosti traže autentična iskustva i prirodu. Udruženje je realizovalo razvojne radionice u gradovima kao što su Budva, Kolašin i Bijelo Polje. Kroz projekat CAST aktivno se promoviše kulturna baština kao integralni dio savremene ponude.
Kvalitet destinacije zavisi od javne infrastrukture a ne samo od enterijera apartmana. Gosti prilikom ocjenjivanja uzimaju u obzir čistoću, parking prostore i saobraćajnu povezanost. Lokalna samouprava mora više ulagati u komunalnu opremljenost i uređenje prostora. Dosljedno suzbijanje nelojalne konkurencije ostaje ključni prioritet za stabilizaciju privatnog smještaja u Crnoj Gori tokom jula i avgusta.
