Rast broja gostiju u Crnoj Gori ne predstavlja pouzdan dokaz o uspješnosti turističke sezone bez detaljne analize finansijskih efekata. Prema pisanju Pobjede, zvanična statistika za 2025. godinu bilježi 2,73 miliona dolazaka, ali je broj noćenja pao na 15,37 miliona. Stručnjaci upozoravaju da veći broj posjetilaca koji kraće borave i manje troše ne može donijeti rekordne rezultate. Član Odbora za turizam Privredne komore, Dragan Purko Ivančević, ocjenjuje da su tvrdnje o rekordima preuranjene.
Metodologija mjerenja turističkog uspjeha
Ivančević naglašava da se uspješnost sezone ne može mjeriti isključivo dolascima i noćenjima. Neophodno je analizirati finansijske efekte, popunjenost kapaciteta i udio sive ekonomije. „Rast broja gostiju ne mora automatski značiti i rast prihoda“, izjavio je on za Pobjedu. On dodaje da nominalno pozitivni pokazatelji mogu prikriti ozbiljne strukturne probleme ukoliko je prosječna potrošnja turista niža.
Crna Gora bi trebala da upoređuje svoje rezultate sa konkurentskim destinacijama na Mediteranu. Ključni indikatori uspjeha moraju biti stepen popunjenosti soba i prosječan dnevni prihod po sobi. Prema podacima za početak 2026. godine, u periodu januar-april zabilježen je pad ukupnih dolazaka od 2,8 odsto i noćenja od 2,2 odsto. U kolektivnom smještaju taj pad je bio još izraženiji.
Duboki jaz u spoljnotrgovinskoj razmjeni
Ekonomski okvir turizma otežava rekordni spoljnotrgovinski deficit koji je u 2025. godini dostigao 3,88 milijardi eura. Prema istraživanju portala Bankar.me, zasnovanom na podacima Monstata, ovaj jaz je od 2015. godine porastao za 150 odsto, odnosno dva i po puta. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom spustila se na istorijski minimum od 12,8 odsto. Praktično je tek svaki osmi euro uvoza pokriven izvozom.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Maja Baćović, za Bankar.me navodi da je finalna potrošnja domaćinstava realno porasla za 69,6 odsto od 2015. godine. U istom periodu, realna vrijednost proizvodnje u poljoprivredi i industriji uvećana je za svega 7 odsto. Ovakva disproporcija između potrošnje i proizvodnje direktno uzrokuje kontinuirani odliv novca iz zemlje kroz uvoz roba i usluga.
U prethodnom petogodišnjem periodu uvoz turističkih usluga porastao je za 151 odsto. Rashodi za uvoz usluga transporta skočili su sa 280 miliona eura u 2021. na 550 miliona eura u 2025. godini. Ovi podaci ukazuju da se model rasta zasnovan na potrošnji finansiranoj iz uvoza pokazuje neodrživim za dugoročnu stabilnost.
