Njemački poljoprivrednici suočavaju se sa ozbiljnim tržišnim poremećajima usljed rekordne žetve koja je u potpunosti popunila skladišne kapacitete. Prema izvještaju portala Biznis.ba, prošlogodišnji rod krompira dostigao je približno 13,9 miliona tona. To predstavlja najveći zabilježeni prinos u posljednjih 25 godina što je dovelo do drastičnog pada cijena i nemogućnosti plasmana robe na primarno tržište hrane.
Regionalna dominacija i pad tržišnih cijena
Polovina ukupne nacionalne proizvodnje ostvarena je u Donjoj Saksoniji koja je postala epicentar hiperprodukcije. Kako navodi Biznis.ba, prekomjerna ponuda primorala je proizvođače da krompir preusmjeravaju u postrojenja za biogas umjesto u prodajne lance. Njemačko udruženje poljoprivrednika potvrdilo je za medije da je korišćenje kvalitetne hrane za energiju mjera nužde kako roba ne bi istrulila.
Podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) ukazuju da je površina pod zasadom porasla za 7 odsto dostižući 301.800 hektara. Fabian Blochl iz Udruženja brandenburških poljoprivrednika objasnio je da su se farmeri odlučili za veće zasade zbog ranijih povoljnih cijena. Rezultat je zasićenje tržišta koje je cijene u supermarketima oborilo za oko 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Globalna pozicija i ranjivost kulture
Njemačka trenutno zauzima šesto mjesto u svijetu po proizvodnji krompira. Ispred nje se nalaze Kina kao lider te Indija, Ukrajina i Rusija. Iako je krompir četvrta najvažnija svjetska kultura on u Evropi pati od ograničenog genetskog diverziteta. Ova karakteristika ga čini ranjivim na klimatske pritiske i bolesti uprkos trenutnim rekordnim količinama.
U gradovima poput Berlina zabilježene su masovne akcije podjele viškova hrane pod nazivom 4000 tona. Humanitarne organizacije i narodne kuhinje preuzimaju tone krompira koje poljoprivrednici ne mogu prodati. Dok potrošači profitiraju od jeftinih namirnica prihodi farmera po kilogramu su značajno opali što dovodi u pitanje ekonomsku održivost mnogih gazdinstava u tekućoj godini.
