EES sistem, čija je puna primena počela 10. aprila, već u prvim nedeljama je pokazao ozbiljne operativne izazove. Umesto najavljenog ubrzanja procedura, novi režim biometrijske kontrole doveo je do značajnih zadržavanja putnika i vozila. Problemi su naročito izraženi na najopterećenijim graničnim prelazima. Tamo se novi zahtevi teško uklapaju u postojeće kapacitete i organizaciju rada, što otvara pitanje spremnosti celog sistema za letnju sezonu.

Kada je reč o autobuskom prevozu, putnici moraju da izađu iz vozila radi pojedinačne biometrijske identifikacije. „Vreme zadržavanja autobusa uslovljeno je najsporijim putnikom, što dovodi do višesatnih čekanja“, kaže za Biznis.rs Goran Aleksić, direktor Udruženja drumskog saobraćaja „Srbijatransport“. On upozorava da ovakve procedure direktno utiču na kvalitet usluge i odluke građana o korišćenju drumskog prevoza ka inostranstvu.

Teretni transport u kilometarskim kolonama

Kod teretnog saobraćaja proces kontrole po pojedinačnom vozaču je relativno kratak. Ipak, kamioni se i dalje zadržavaju u kilometarskim kolonama. Ukupno čekanje često traje satima ili čak danima. Prema rečima stručnjaka, ovo nije posledica samo jedne procedure. Problem je u neusklađenosti graničnih kontrola, carinskih sistema i informacionih platformi. Neophodno je hitno uvođenje zelenih koridora kako bi se osigurala protočnost robe.

S obzirom na to da se spoljnotrgovinska razmena Srbije oslanja na drumski transport, ovi zastoji pogađaju celu privredu. Aleksić ističe da je neophodno hitno usklađivanje svih službi. Bez operativne koordinacije na prelazima postoji realan rizik od potpune blokade sistema tokom špica turističke sezone. Udruženja prevoznika apeluju na preispitivanje načina primene sistema na samom terenu.

Limit od 90 dana kao ključna prepreka

Najveći problem za međunarodni transport predstavlja pravilo o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana. Elektronska evidencija sada precizno beleži svaki ulazak i izlazak iz Šengen zone. Profesionalni vozači iz Srbije taj limit iscrpe u roku od nekoliko meseci. To praktično znači da vozač ne može da obavlja svoj posao pola godine nakon što iskoristi dozvoljenu kvotu. Takva situacija dovodi do manjka radne snage i ekonomske neodrživosti transportnih kompanija.

Pitanje boravka profesionalnih vozača još uvek nije sistemski rešeno. Evropska unija je ukazala da se problem primarno posmatra kroz postojeći šengenski pravni režim. Dosadašnji razgovori o nacionalnim vizama tipa D pokazali su se kao ograničeni. Proces je sada ponovo vraćen na nivo briselskih institucija. Očekuje se širi pristup koji će prepoznati specifičnost vozača kao kategorije koja održava funkcionisanje tržišta.