Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti dubok vanjskotrgovinski disbalans u sektoru poljoprivrede. Najnoviji podaci nadležnih institucija ukazuju na alarmantno stanje u mesnoj industriji. Vrijednost za uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu pet puta je veća od ostvarenog izvoza. Ovakav trend direktno ugrožava domaće farmere i ukazuje na visoku ovisnost tržišta o stranim dobavljačima.
Prema izvještajima Spoljnotrgovinske komore BiH sektor proizvodnje mesa suočava se sa hroničnim deficitom. Iako zemlja posjeduje prirodne resurse za razvoj stočarstva domaći kapaciteti ne uspijevaju podmiriti potrebe stanovništva. Finansijski pokazatelji potvrđuju da se ogromna sredstva odlijevaju iz države radi nabavke osnovnih prehrambenih namirnica.
Struktura vanjskotrgovinske razmjene
Analiza uvoza pokazuje da Bosna i Hercegovina najviše kupuje goveđe i svinjsko meso. Holandija i Italija prednjače kao glavni partneri iz kojih stižu svježi i zaleđeni proizvodi. Poljska i Njemačka takođe zauzimaju značajan udio na domaćim policama. Vrijednost uvezenog goveđeg mesa često prelazi stotine miliona maraka na godišnjem nivou.
S druge strane izvozni potencijal ostaje ograničen na nekoliko ključnih tržišta u regiji. Crna Gora i Srbija su najvažnije destinacije za domaće proizvođače. Ipak količine koje se plasiraju van granica nisu dovoljne da poprave ukupnu sliku. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru ostaje na rekordno niskim nivoima.
Izazovi za domaću proizvodnju
Domaći poljoprivrednici ističu da je nelojalna konkurencija glavni uzrok propadanja farmi. Proizvođači u Evropskoj uniji uživaju visoke subvencije koje im omogućavaju niže prodajne cijene. Farmeri u Bosni i Hercegovini nemaju adekvatnu podršku države. To ih čini nekonkurentnim na sopstvenom tržištu jer potrošači biraju jeftinije uvozne artikle.
Problem dodatno produbljuje smanjenje stočnog fonda. Afrička svinjska kuga i druge bolesti nanijele su ogromnu štetu uzgajivačima u proteklim godinama. Troškovi stočne hrane i energenata stalno rastu. Mnogi mali proizvođači zatvaraju svoja gazdinstva jer ne vide ekonomsku opravdanost daljeg rada. Ovakva situacija vodi ka potpunom gubitku prehrambene nezavisnosti.
Buduće perspektive mesne industrije
Stručnjaci upozoravaju da su hitne reforme neophodne za spas stočarstva. Potrebno je osigurati veće podsticaje i zaštititi domaću proizvodnju kroz carinske barijere gdje je to moguće. Unapređenje veterinarskih standarda takođe bi moglo otvoriti nova vrata za izvoz na zahtjevna tržišta Evropske unije. Bez konkretne strategije deficit će nastaviti rasti.
Zaključno statistika jasno ukazuje na neodrživost trenutnog modela razmjene. Bosna i Hercegovina troši pet puta više novca na uvoz nego što zaradi od izvoza mesa. Ovaj podatak je snažan indikator potrebe za sistemskim promjenama u agrarnoj politici. Jačanje domaćih kapaciteta je jedini put ka stabilizaciji cijena i sigurnosti snabdijevanja hranom.
