Gospodarstvo regije prolazi kroz intenzivnu fazu transformacije koju obilježavaju dva suprotstavljena trenda. Dok službene statistike bilježe značajan porast broja novoregistriranih poslovnih subjekata, istovremeno raste broj tvrtki koje proglašavaju stečaj ili prestaju s radom. Gospodarstvo regije prolazi kroz intenzivnu fazu transformacije koju obilježavaju strukturne promjene i prilagodba novim tržišnim uvjetima. Ova dinamika ukazuje na duboke promjene unutar tržišta rada i kapitala. Stari modeli poslovanja gube bitku s rastućim troškovima energenata i nedostatkom radne snage.
Najveći pritisak osjećaju sektori trgovine i tradicionalne proizvodnje. Visoka inflacija i promjene u potrošačkim navikama izravno utječu na likvidnost manjih poduzeća. Mnogi poduzetnici nisu uspjeli prilagoditi svoje troškove novim tržišnim okolnostima. Zbog toga svjedočimo gašenju tvrtki koje su godinama činile okosnicu lokalnog gospodarstva. Pad kupovne moći dodatno otežava oporavak ovih subjekata.
Istovremeno se događa val osnivanja novih firmi u tehnološkom sektoru i uslužnim djelatnostima. Poduzetnici se sve češće odlučuju za fleksibilnije modele rada koji zahtijevaju manje fiksne imovine. Ova promjena paradigme omogućuje brži ulazak na tržište ali i donosi određene rizike. Novi subjekti često su usmjereni na izvoz usluga i digitalna rješenja koja nisu toliko ovisna o lokalnim krizama.
Državne potpore i programi za samozapošljavanje dodatno su potaknuli statistički rast broja poduzeća. Mnogi stručnjaci napuštaju sigurne poslove kako bi pokrenuli vlastite mikropoduzeća. Iako ovaj trend povećava brojnost subjekata, njihova dugoročna održivost ostaje pod znakom pitanja. Tržište se trenutno čisti od neučinkovitih modela dok istovremeno traži nove izvore rasta kroz inovacije.
Analiza stečajnih postupaka pokazuje da su oni postali učestaliji u sektorima s niskim maržama. Zakonodavni okviri u regiji prilagođeni su standardima Europske unije radi lakšeg restrukturiranja duga. Cilj ovih promjena je omogućiti zdravim dijelovima tvrtki da prežive krizu. Ipak, za mnoge male obrte stečaj ostaje jedini izlaz iz nagomilanih financijskih problema koji se vuku još iz vremena pandemije.
Budućnost regionalnog tržišta ovisit će o sposobnosti novih poduzeća da se održe izvan početne faze subvencioniranja. Iako val stečajeva djeluje zabrinjavajuće, on je često nužan dio ekonomskog ciklusa koji uklanja neodržive modele. Fokus gospodarstva regije polako se pomiče prema održivom razvoju. Stabilnost će se postići tek kada novi subjekti dokažu svoju otpornost na promjenjive kamatne stope i visoke troškove rada.
