Vlada Republike Hrvatske pooštrava borbu protiv neprijavljenog rada novim izmjenama zakona koje donose progresivne financijske sankcije. Najznačajnija promjena odnosi se na uvođenje trećeg stupnja kazne od 8.000 eura po radniku za poslodavce koji treći put u tri godine prekrše propise. Ministar Alen Ružić istaknuo je da je cilj zaštititi radna mjesta i spriječiti nelojalnu konkurenciju uoči turističke sezone. Prijedlog zakona predviđa stroži digitalni nadzor i izravno povezivanje radnog statusa s dozvolama za boravak stranaca.
Strože sankcije i automatski upis na crnu listu
Uz nove maksimalne iznose ostaju na snazi dosadašnje sankcije od 2.650 i 6.630 eura za prvi i drugi prekršaj. Državni inspektorat će rješenjem utvrđivati neprijavljeni rad što automatski vodi do upisa na takozvanu crnu listu. „To će sada biti isključivo temeljem Rješenja Državnog inspektorata”, objasnila je v.d. ravnateljica Uprave za rad Anita Zirdum. Poslodavci na ovom popisu gube pravo na državne potpore i dozvole za zapošljavanje stranaca što izravno ugrožava njihovo operativno poslovanje.
Statistika pokazuje da je od 1.953 radnika zatečenih u radu na crno tijekom proteklog razdoblja čak 911 bilo stranih državljana. Sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) nakon digitalnih platformi sada se širi i na građevinski sektor. Digitalno evidentiranje u realnom vremenu trebalo bi osigurati transparentnost na nestalnim radnim mjestima s visokom fluktuacijom. Od ukupno 5,4 milijuna eura ispisanih kazni poslodavci su uplatili veći dio iznosa kako bi izbjegli blokade pri zapošljavanju.
Kraj za djelomične prijave i bijele liste
Novost je i automatizam prijave na puni radni tjedan za radnike koji su zatečeni u radu izvan ugovorenog skraćenog radnog vremena. Ako inspekcija utvrdi da radnik s parcijalnom prijavom radi na crno poslodavac ga mora prijaviti na puno radno vrijeme. Istovremeno Ministarstvo potpuno ukida takozvane bijele liste. Smatraju da puka činjenica da je radnik prijavljen ne znači da poslodavac ne krši druga prava poput isplate prekovremenih sati ili prava na godišnji odmor.
Novi zakonski okvir šalje poruku da se ilegalno zapošljavanje više ne isplati zbog visokih troškova i gubitka poslovne reputacije. Uz novčane udare od 8.000 eura ključni instrument prisile ostaje uskrata dozvola za strane radnike. To je kritično za sektore poput turizma koji ovise o uvozu radne snage. Ovi potezi trebali bi osigurati stabilnije tržište rada i poštenije uvjete za sve gospodarske subjekte u Hrvatskoj.
