Međunarodna agencija za energiju predstavila je konkretan plan za rješavanje poremećaja na svjetskim tržištima. Fokus ovih preporuka je na brzom smanjenju potražnje za naftom kako bi se spriječio kolaps opskrbnih lanaca. IEA objavila 10 hitnih mjera koje bi mogle smanjiti globalnu potrošnju za 2,7 milijuna barela dnevno u samo četiri mjeseca.
Ove smjernice dolaze u trenutku velike nesigurnosti uzrokovane geopolitičkim napetostima u Europi. Agencija ističe da je promjena ponašanja potrošača najbrži način za stabilizaciju cijena goriva. Većina mjera odnosi se na prometni sektor jer on troši najveći udio tekućih goriva.
Promjene u svakodnevnom prometu i radnim navikama
Prva mjera predlaže smanjenje ograničenja brzine na autocestama za najmanje 10 kilometara na sat. Takva odluka izravno smanjuje potrošnju energije kod svih motornih vozila bez potrebe za novim tehnologijama. Stručnjaci smatraju da bi se tim potezom ostvarile goleme uštede u kratkom roku.
Rad od kuće do tri dana u tjednu prepoznat je kao ključan alat za smanjenje pritiska na energetske resurse. Ovime se uklanja potreba za milijunima dnevnih putovanja koja opterećuju sustav. Digitalizacija je omogućila da se ovaj prijelaz provede uz minimalne gubitke u ekonomskoj produktivnosti.
Uvođenje nedjelja bez automobila u velikim gradovima još je jedna preporuka koja bi smanjila potražnju za naftom. Ova praksa se već povijesno koristila tijekom ranijih energetskih šokova s velikim uspjehom. Osim uštede energije ovakvi potezi potiču građane na zdravije načine kretanja urbanim zonama.
Poticaji za javni prijevoz i logistiku
Agencija zagovara smanjenje cijena karata u javnom prijevozu i snažnije poticanje hodanja i biciklizma. Gradovi bi trebali brzo prilagoditi infrastrukturu kako bi osigurali sigurnost za pješake i bicikliste. Svaki putnik koji prijeđe iz privatnog automobila u autobus ili vlak izravno doprinosi energetskoj stabilnosti.
Alternativni pristup cestama za privatna vozila u velikim gradovima predlaže se kroz sustav par-nepar. Ova mjera privremeno ograničava broj automobila na prometnicama u najkritičnijim trenucima krize. Iako je restriktivna ona jamči protočnost hitnih službi i dostave osnovnih namirnica.
Povećanje carsharinga i promicanje učinkovite vožnje teretnih vozila dodatno bi smanjilo nepotrebno trošenje resursa. Logističke tvrtke pozvane su na optimizaciju ruta i punjenje kapaciteta kamiona do maksimuma. Manji broj polupraznih vozila na cestama znači nižu ukupnu cijenu transporta za krajnje korisnike.
Na kraju se sugerira izbjegavanje poslovnih putovanja zrakoplovom tamo gdje su dostupne video konferencije. Za preostala putovanja unutar kontinenata preporučuje se korištenje brzih vlakova umjesto regionalnih letova. Željeznica troši višestruko manje energije po prevezenom putniku u odnosu na avijaciju.
