U Njemačkoj je tokom prošle godine bezgotovinsko plaćanje prvi put postalo dominantan metod transakcija, potisnuvši gotovinu sa vodeće pozicije. Prema najnovijoj studiji Bundesbanke, koju prenosi portal Biznis.ba, udio plaćanja bez korišćenja novčanica i kovanica dostigao je 55 odsto. To znači da je više od polovine svih kupovina obavljeno digitalnim putem ili karticama.

Ovo istraživanje, predstavljeno 17. juna 2026. godine, sproveo je institut Forsa na uzorku od 6.070 građana. Podaci prikupljeni od septembra do decembra 2025. potvrđuju istorijsku promjenu u navikama potrošača. Trend digitalizacije plaćanja nastavlja se u zemlji koja je decenijama bila poznata po strogoj privrženosti fizičkom novcu.

Dominacija debitnih kartica i uspon mobilnih plaćanja

Debitna kartica ostaje najpopularnije bezgotovinsko sredstvo sa 26 odsto udjela u ukupnom broju transakcija. Iako se najčešće koristi za veće iznose, njen udio u ukupnoj vrijednosti prometa pao je na 28 odsto. Sa druge strane, mobilno plaćanje putem telefona ili pametnih satova bilježi snažan rast. Ovaj vid plaćanja sada obuhvata 10 odsto svih operacija na kasi.

Internet plaćanja su takođe udvostručila svoj značaj i sada čine 6 odsto tržišta. Član uprave Bundesbanke Burkhard Balc izjavio je prilikom prezentacije rezultata da se trend ka bezgotovinskim metodama nezaustavljivo nastavlja. On je naglasio da se struktura plaćanja u Njemačkoj trajno mijenja u korist digitalnih rješenja.

Gotovina kao simbol sigurnosti i inkluzije

Uprkos digitalnom napretku, gotovina je i dalje pojedinačno najčešće korišćeno sredstvo plaćanja na prodajnim mjestima. Čak 45 odsto svih transakcija i dalje se obavlja fizičkim novcem. Istraživanje pokazuje da je ovaj procenat značajno niži nego 2008. godine, kada je iznosio 83 odsto. To je praktično pad sa osam na svake četiri transakcije u gotovini.

Visokih 80 odsto ispitanika smatra da je mogućnost plaćanja gotovinom od suštinske važnosti za budućnost. Za 12 odsto građana potpuno ukidanje keša predstavljalo bi nesavladiv problem. Ova grupa prvenstveno obuhvata starije osobe i građane sa nižim primanjima ili zdravstvenim ograničenjima.

Dodatni izazov predstavlja otežano snabdijevanje gotovinom uslijed zatvaranja filijala banaka i gašenja bankomata. Iako se gotovina prihvata u 94 odsto objekata, njena upotreba je sve rjeđa u javnom prevozu i na samouslužnim kasama. Istovremeno, svaki četvrti kupac se susreo sa situacijom da nije mogao platiti karticom ili telefonom.

U širem kontekstu, od 10. jula 2027. godine na snagu stupa nova uredba Evropske unije. Ona će zahtijevati obaveznu identifikaciju za sva gotovinska plaćanja iznad 3.000 eura. Ova mjera, usmjerena protiv pranja novca, dodatno će ubrzati prelazak na prative, digitalne kanale plaćanja širom Evrope, uključujući i Njemačku.