Evropska centralna banka (ECB) će ove sedmice najvjerovatnije donijeti odluku o prvom podizanju cijene novca nakon pauze koja traje od septembra 2023. godine. Glavni pokretač ovog zaokreta je snažan energetski šok uzrokovan ratom u Iranu, koji je značajno ubrzao inflatorne pritiske u eurozoni. Prema izvještaju koji prenosi AFP, očekuje se da će Upravni odbor u četvrtak donijeti povećanje kamatnih stopa ECB za 0,25 procentnih poena. Time će ključna depozitna stopa porasti sa sadašnjih 2,00 na 2,25 odsto.
Inflacija značajno iznad ciljanog okvira
Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u maju na 3,2 odsto, što je znatno iznad planiranog cilja od dva procenta. Glavni ekonomista ECB-a, Philip Lane, signalizirao je da će prognoze inflacije morati biti revidirane zbog nestabilnosti na tržištu energenata. Ekonomista ING-a, Carsten Brzeski, izjavio je da bi sve osim rasta stopa predstavljalo veliko iznenađenje za tržišta. On smatra da institucija mora reagovati na inflaciju koja je direktna posljedica geopolitičkih tenzija.
Iako je restriktivna mjera usmjerena na stabilizaciju, stručnjaci upozoravaju na rizike po ekonomsku aktivnost. Eurozona je u prvom kvartalu 2026. godine zabilježila pad od 0,2 odsto, što ukazuje na krhkost privrednog ambijenta. Ludovic Subran, glavni ekonomista Allianz-a, ocijenio je da je ovaj potez ECB-a prvenstveno pokušaj slanja poruke o kontroli situacije. On navodi da povećanje nije nužno s obzirom na to da je rast već usporen pod pritiskom visokih troškova života.
Očekivanja od julske sjednice
Analitičari predviđaju da će ovaj ciklus zaoštravanja monetarne politike biti relativno kratak. Postoji mogućnost za još jedno dodatno podizanje stopa tokom jula, nakon čega bi mogla uslijediti faza stagnacije. Procjene ukazuju da bi efekti viših cijena nafte na bazičnu inflaciju mogli ostati ograničeni. Posljednji put kada je Upravni odbor ECB-a intervenisao na ovaj način bilo je u septembru 2023. godine, tada kao odgovor na krizu izazvanu ratom u Ukrajini.
