Banka Japana podigla je referentnu kamatnu stopu na jedan odsto, što predstavlja najviši nivo ove stope još od 1995. godine. Ova odluka, donesena u utorak, direktna je reakcija na rastuće globalne troškove energije i pojačane inflatorne pritiske proizašle iz sukoba s Iranom. Prema pisanju portala Biznis.ba, koji se poziva na izvještaje BBC-ja, japanski regulator ovim potezom nastavlja trend napuštanja dugogodišnje politike ultra-niskih kamatnih stopa radi stabilizacije domaćeg tržišta.
Napuštanje decenijske politike nultih stopa
Centralna banka je povećala stopu sa 0,75 odsto na jedan procenat, označavajući kraj ere koja je trajala više od tri decenije. Tokom 1990-ih, Japan je drastično smanjivao kamate kako bi ublažio krizu na tržištu nekretnina i akcija. Skoro dvadeset godina kamatne stope su bile blizu nule usljed uporne deflacije i ekonomske stagnacije. Prvi zaokret dogodio se u martu 2024. godine, kada je stopa podignuta prvi put nakon 17 godina.
„Nakon dvadeset godina deflacije, Japan je sada u inflatornom ciklusu“, rekao je za BBC ekonomista Jesper Koll. On je dodao da vanredna monetarna politika više nije potrebna i da se Banka Japana nastoji vratiti normalnijoj ekonomskoj strategiji. Veleprodajne cijene u zemlji porasle su u maju za više od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine. To je najbrži tempo rasta zabilježen u posljednje tri godine.
Uticaj globalnih energetskih potresa
Ključni pokretač rasta cijena je rat sa Iranom, koji je izazvao skok troškova života i energenata širom svijeta. Japan je posebno ranjiv na ove promjene jer se u velikoj mjeri oslanja na uvoz nafte i prirodnog gasa sa Bliskog istoka. Iako je ukupna inflacija u aprilu iznosila 1,4 odsto, što je i dalje ispod zacrtanog cilja od dva procenta, centralna banka upozorava na rizik od njenog daljeg rasta.
Rizik od naglog ekonomskog pada ublažen je vladinim mjerama podrške, kako navodi Biznis.ba u svom izvještaju. Te subvencije su usmjerene na smanjenje uticaja visokih cijena goriva na domaća domaćinstva. Ipak, Banka Japana ističe da srednjoročna i dugoročna inflatorna očekivanja nastavljaju da rastu. Postoji realna opasnost da osnovna inflacija premaši postavljeni cilj s obzirom na to da pritisci na tržištu energenata ne jenjavaju.
