Sektor mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u Crnoj Gori bilježi rast aktive i kredita uz istovremeni pad kamatnih stopa na godišnjem nivou. Prema Biltenu Centralne banke Crne Gore (CBCG), ukupna bilansna suma MFI na kraju aprila 2026. godine iznosila je 152,53 miliona eura. To predstavlja rast od 23,67% u odnosu na prethodnu godinu.
U odnosu na mart tekuće godine aktiva je uvećana za 2,34%, što potvrđuje kontinuitet ekspanzije sektora. Podaci ukazuju na jačanje tržišne pozicije mikrokreditnih pružalaca usluga koji servisiraju potrebe građana i malih preduzeća. Bruto krediti su dostigli 150,22 miliona eura, uz godišnji skok od 22,76% i mjesečni rast od 2,43%, odražavajući stabilnu potražnju za ovim vidom finansiranja.
Trend kretanja kamatnih stopa
Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite iznosila je 16,21%, što je za 2,54 procentna poena manje nego godinu ranije. Efektivna stopa iznosi 17,80% i niža je za 3,07 pp na godišnjem nivou. Ova stopa iznosi praktično manje od petine ukupne vrijednosti duga. Cijena kapitala kontinuirano pada usljed jačanja konkurencije u sektoru.
Kod novoodobrenih kredita nominalna stopa od 13,27% pala je za 5,21 pp, dok je efektivna stopa od 14,35% niža za 6,26 pp u odnosu na isti mjesec 2025. godine. Ova efektivna stopa od 14,35% predstavlja praktično svaki sedmi euro duga na ime kamate. Na mjesečnom nivou je ipak zabilježen blagi rast od 0,52 procentna poena usljed tržišnih prilagođavanja.
Finansijski rezultati i stabilnost sektora
MFI su tokom 2025. godine ostvarile neto dobit od 4,47 miliona eura, što predstavlja rast od 22,7%. U prvom kvartalu tekuće godine profit sektora iznosi 1,14 miliona eura. Unutar sektora je prisutna izražena polarizacija jer je polovina institucija poslovala pozitivno. Druga polovina učesnika zabilježila je gubitak u prvom tromjesečju.
Ovi podaci CBCG ukazuju na stabilnu tražnju za mikrokreditima u Crnoj Gori. Razlike u profitabilnosti sugerišu varijacije u operativnoj uspješnosti i troškovnoj efikasnosti među pružaocima finansijskih usluga. Tržište se transformiše kroz veću konkurentnost i prilagođavanje uslova potrebama klijenata. Dalji razvoj sektora zavisiće od održavanja niže cijene kapitala i efikasnijeg upravljanja troškovima poslovanja.
