Zaduženost stanovništva prema crnogorskim bankama zabilježila je tokom 2025. godine dramatičan rast od 21,2%, dostižući istorijski maksimum od 2,4 milijarde eura. Kako prenosi portal Bankar.me, sektor fizičkih lica je u samo jednoj godini povukao milijardu eura novih kredita. Ovaj trend prati rast primanja i potražnju za nekretninama. Ukupan dug stanovništva sada čini 29,2% bruto domaćeg proizvoda države.
Struktura kredita i uticaj rasta zarada
Rast kreditne aktivnosti podstaknut je povoljnim kretanjima na tržištu rada i realnim skokom prosječnih neto zarada od 11,3%. Stopa nezaposlenosti pala je na 10,7%, što je prividno povećalo kreditnu sposobnost stanovništva. Ipak, Centralna banka Crne Gore upozorava na rizike jer su gotovinski krediti i dalje dominantni sa udjelom od 60,2% u masi novih zaduženja.
Zbog visokog rizika neobezbijeđenog duga, regulator je produžio makroprudencijalne mjere za keš kredite do kraja 2026. godine. S druge strane, stambeno-građevinske investicije čine skoro četvrtinu novog duga. Primjetan je i trend finansijske informisanosti građana. Krediti za refinansiranje obaveza dospjeli su na treće mjesto po učešću jer klijenti aktivno traže povoljnije uslove na tržištu.
Kamatne stope i kvalitet bankarskih aktiva
Prosječna kamatna stopa na novo zaduživanje pala je tokom prošle godine na 6,90%, dok je prosjek ukupnog duga iznosio 6,98%. Ovom padu doprinijela je inicijativa CBCG o ograničavanju kamata iz marta 2024. godine. Iako je zaduživanje građana i dalje skuplje nego kod privrede, niži troškovi kapitala podstakli su rast ukupnog duga za više od četvrtine u odnosu na prethodnu godinu.
Uprkos eksploziji zaduživanja, kvalitet portfolija je poboljšan. Iznos nekvalitetnih kredita (NPL) pao je na 44,2 miliona eura, što čini svega 1,9% ukupnog duga. Istovremeno, depoziti stanovništva su dostigli rekordnih 2,5 milijardi eura. Građani su tako ostali neto kreditori sistema, a skoro cjelokupno zaduženje od 99,9% vezano je za valutu euro.
