Glavne investicije u prvoj polovini 2026. godine obilježio je ekstreman uspon hardvera za vještačku inteligenciju uz istovremeni pad vrijednosti zlata i kriptovaluta. Dok su berze u Japanu i Južnoj Koreji bilježile rekorde, tradicionalna sigurna utočišta izgubila su privlačnost zbog visokih kamatnih stopa na gotovinu. Na globalnom nivou kapital se agresivno selio iz softverskih giganata ka proizvođačima fizičke infrastrukture koja stoji iza tehnološkog buma.
Eksplozivan rast sektora memorijskih čipova
Prema pisanju Euronewsa, kompanije koje proizvode memorijske čipove ostvarile su najveće dobitke u tekućoj godini. SanDisk je predvodio američko tržište sa rastom od preko 850% u prvih šest mjeseci. Firme poput Western Digital i Micron Technology više su nego utrostručile svoju tržišnu vrijednost. Ovaj trend podstaknut je ogromnom potražnjom za skladišnim kapacitetima potrebnim za treniranje vještačke inteligencije.
„Kompanije koje su profitirale od buma ulaganja u AI bile su najistaknutije investicije u prvoj polovini godine", naveo je Dan Coatsworth, direktor tržišta u kompaniji AJ Bell. Azijski proizvođači čipova poput TSMC-a i SK Hynixa podigli su japanski indeks Nikkei 225 za 40%, dok je južnokorejski KOSPI udvostručio svoju vrijednost u istom periodu.
Pad vrijednosti zlata, bitkoina i tehnoloških giganata
Nasuprot tehnološkom usponu, zlato je investitorima donijelo volatilno iskustvo i gubitke. Nakon rekordne cijene od 5.594,82 dolara po unci krajem januara, ovaj plemeniti metal pao je za oko 28%. Kako navodi Euronews, visoki prinosi na obveznice umanjili su atraktivnost zlata. Bitcoin je takođe oslabio za 28% jer se kapital masovno preusmjerio ka akcijama.
Nekadašnji favoriti poput kompanija Meta i Microsoft zabilježili su pad od 14% odnosno 24%. Investitori su prestali da im daju premijum valuacije jer su ogromna ulaganja u AI transformisala ove gigante u kapitalno zahtjevne sisteme. Istovremeno, sektor odbrane koji je snažno rastao tokom 2025. godine počeo je da gubi zamah na berzama jer su pozitivne vijesti već uračunate u cijene.
Ekonomski izazovi i spoljnotrgovinski deficit Crne Gore
Na domaćem tržištu fokus ostaje na strukturnim problemima. Kako prenosi portal Bankar.me, robni deficit Crne Gore u 2025. godini dostigao je istorijski rekord od 3,88 milijardi eura. Uvoz robe porastao je na preko 4,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala na alarmantnih 12,8%. To predstavlja istorijski minimum u posmatranom periodu.
„Vidljivi su trendovi bržeg rasta finalne potrošnje u odnosu na rast domaće proizvodnje", navela je profesorica Maja Baćović za Bankar. Ona primjećuje da je potrošnja domaćinstava realno rasla znatno brže od proizvodnje u robnim sektorima poput poljoprivrede i industrije. Ovakva disproporcija ukazuje na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost u proizvodnim granama crnogorske ekonomije.
Situacija u turizmu zahtijeva oprez na polovini godine. Prema podacima Monstata koje prenosi Pobjeda, u periodu januar-april 2026. zabilježen je pad ukupnih dolazaka od 2,8%. Član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Purko Ivančević upozorio je za Pobjedu da su tvrdnje o rekordnoj sezoni preuranjene bez potpune analize finansijskih efekata i potrošnje gostiju.
„Uspješnost sezone ne može se mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja", ocijenio je Ivančević u izjavi za Pobjedu. On ističe da je za objektivnu ocjenu neophodno analizirati popunjenost kapaciteta i prosječan dnevni prihod po sobi. Statistički podaci za početak 2026. godine pokazuju pad noćenja od 2,2% u odnosu na isti period prethodne godine.
