Dok globalno tržište plemenitih metala prolazi kroz period pojačane volatilnosti, investitori u zlato suočavaju se sa narativom da visoke kamatne stope umanjuju privlačnost ove imovine. Prema analizi objavljenoj na portalu Biznis.ba, ovakav pristup zanemaruje dva ključna faktora. To su realne kamatne stope i neodrživ nivo američkog javnog duga koji ograničava manevarski prostor Federalnih rezervi.

Aktuelni podaci pokazuju da su nominalni prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice oko 4,6 odsto. Kada se od te cifre oduzme zvanična inflacija od 3,8 odsto, realni prinos iznosi svega 0,8 odsto. Autor analize upozorava da minimalni realni prinosi nijesu dovoljan razlog za napuštanje zlata. Poseban rizik predstavlja tvrdnja da je stvarna inflacija znatno viša zbog promjena u metodologiji obračuna uvedenih devedesetih godina prošlog vijeka.

Na kretanje tržišta u maju 2026. godine značajno utiču i potezi centralnih banaka. Prema podacima koje prenosi Kapital RS, Narodna banka Kine ostvarila je tokom maja najveću kupovinu zlata u posljednjih 17 mjeseci. Centralne banke su u prvom kvartalu ove godine neto kupile 244 tone plemenitog metala. To predstavlja godišnji rast od tri odsto i pruža snažnu strukturnu podršku cijeni.

Usporavanje rasta cijena nekretnina u Crnoj Gori

Na domaćem tržištu nekretnina bilježi se stabilizacija cijena nakon višegodišnjeg intenzivnog rasta. Prema zvaničnim podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 2.445 eura. To je blagi porast od 1,2 odsto u odnosu na kraj prošle godine. U Podgorici je prosjek dostigao 2.395 eura dok na primorju iznosi 2.575 eura.

Strani državljani su u prva tri mjeseca uložili 101,4 miliona eura u crnogorske nekretnine. To je pad od deset odsto u poređenju sa istim periodom lani. Najveći kupci su državljani Srbije sa 21,8 miliona eura investicija. Slijede kupci iz SAD sa 11 miliona i Turske sa 10,6 miliona eura. Interesovanje ruskih i ukrajinskih kupaca zamijenila je potražnja iz Zapadne Evrope i dijaspore.

Kupovina stana ostaje značajan finansijski teret za domaće stanovništvo. Za jednosoban stan od 40 kvadrata po prosječnoj cijeni potrebno je 97.800 eura. Uz prosječnu platu od 1.027 eura rata kredita na 20 godina iznosila bi 644 eura. To je praktično svaka druga od tri zarađene plate. Od početka 2022. godine građani su uzeli stambene kredite u ukupnoj vrijednosti od 704 miliona eura.

Novi rizici i promjene u bankarskom sektoru

Evropske banke sve više koriste transakcije značajnog prenosa rizika kako bi oslobodile kapital. Kako navodi Bloomberg Adria, tržište SRT-ova naraslo je na 1,5 biliona dolara. Oko 11,1 odsto korporativnih kredita velikih banaka povezano je sa ovim instrumentima. To je praktično svaki deveti kredit. Kod banke Santander ovaj udio dostiže 21 odsto dok UniCredit bilježi rast na 14 odsto.

Istovremeno Rusija ubrzava prelazak na domaće platne sisteme. Ala Bakina iz centralne banke navela je da je udio kartica Visa i Mastercard pao na manje od 17 odsto. Glavni ekonomista Instituta Stolipin Boris Kopejkin napominje da ove kartice i dalje rade unutar zemlje radi praktičnosti korisnika. Politički analitičar Ilja Graščenkov ocjenjuje ove izjave kao jasan signal tehnološkog razilaženja sa zapadnim sistemima.

U pogledu monetarne politike situaciju dodatno usložnjava smjena na čelu Federalnih rezervi. Dolazak Kevina Vorša umjesto Džeroma Pauela donosi neizvjesnost oko tolerancije na inflaciju. Tržišta trenutno procjenjuju da su šanse za smanjenje kamatnih stopa do kraja 2027. godine minimalne. Takva dinamika drži zlato u rasponu između stabilnog donjeg praga i ograničenog rasta usljed jake pozicije dolara.