Mali akcionari u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu Barska plovidba i Marina Bar onemogućili su tokom ove sedmice usvajanje novih statuta i izbor novih uprava Barske plovidbe i Marine Bar. Prema izvještavanju redakcije Vijesti, razlog za odgađanje odluka je nedostatak kvoruma i neophodne podrške za izmjenu krovnih akata kompanija svega nekoliko dana prije zakonskog roka.
Za usvajanje novih statuta, koji su osnova za imenovanje menadžmenta po Zakonu o privrednim društvima, bila je potrebna dvotrećinska većina ukupnog kapitala. Država Crna Gora trenutno kontroliše 51,9 odsto kapitala u Barskoj plovidbi i 54,4 odsto u Marini Bar, što je nedovoljno za samostalno donošenje odluka bez glasova manjinskih vlasnika.
Odgađanje sjednica i produženje mandata
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Marine Bar Milan Ćetković potvrdio je da Skupština akcionara, održana 10. juna, nije uspjela da usvoji Statut. Rad sjednice je prekinut, a nastavak je zakazan za 26. jun 2026. godine. Ćetković je pozvao sve vlasnike kapitala da prisustvuju novom zasjedanju kako bi se postigao dogovor o najvažnijem aktu društva.
U Barskoj plovidbi situacija je slična, a izvršni direktor Boris Mihailović naveo je da je nastavak sjednice planiran za 10. jul. Iako je krajnji rok za usaglašavanje sa zakonom 15. jun, akcionari su odlučili da produže mandat postojećem Odboru direktora. To omogućava kompaniji da nastavi sa radom dok se ne postigne konsenzus o novom modelu upravljanja.
Uspješne promjene u Luci Bar i sudske presude
Za razliku od brodarskih kompanija, Luka Bar je uspješno usvojila novi statut i imenovala upravu. Za novog izvršnog direktora na četvorogodišnji mandat izabran je Aleksandar Slabiđoreski, dok će funkciju predsjednika Odbora direktora nastaviti da obavlja Dušan Masoničić. Luka Bar je time ispunila obaveze prema novim zakonskim rješenjima o jednodomnom modelu upravljanja.
Istovremeno, crnogorsko pravosuđe rješava zaostale dugove bivšeg nacionalnog prevoznika. Privredni sud je 9. juna donio presudu prema kojoj Montenegro Airlines u stečaju mora državi da vrati 65,2 miliona eura nezakonite pomoći. Na ovaj iznos obračunata je i kamata od 5,4 miliona eura, dok je dio zahtjeva od 28,1 milion eura sud odbio.
