Globalna finansijska tržišta ulaze u period stabilizacije dok investitori fokus premještaju sa geopolitičkih tenzija na poslovne rezultate i predstojeće odluke Federalnih rezervi. Prema pisanju portala Financa.ba, smirivanje tržišta energenata i odluka OPEC+ grupe da poveća proizvodnju pružili su prvi pozitivan signal. Očekivani rast operativne dobiti kompanije Samsung od čak 18 puta podgrijava optimizam. Ipak, tržišta čekaju zarade kompanija kako bi definisala pravac kretanja tokom ljetnjih mjeseci.

Cijena sirove nafte tipa Brent zadržala se na nivou od oko 72 dolara po barelu. Članice OPEC+ odlučile su da od avgusta uvećaju proizvodne kvote za dodatnih 188.000 barela dnevno, čime ukupno povećanje od aprila dostiže skoro 800.000 barela. Ovaj trend, uz postepeni oporavak prometa kroz Hormuški moreuz, direktno smanjuje inflatorni pritisak. Niži troškovi energenata ključni su za profitabilnost industrijskih giganata i dalju monetarnu politiku.

Fokus na profitu i monetarnoj politici

Analitičari procjenjuju da bi Samsung mogao ostvariti operativnu dobit od 86 biliona vona zahvaljujući potražnji za čipovima za vještačku inteligenciju. Na Wall Streetu sezonu otvaraju Delta Air Lines i PepsiCo, ali pravi test stiže naredne sedmice sa rezultatima banaka. Kako prenosi Bankar me, očekuje se rast zarade po akciji od 25 odsto. Tehnološki i energetski sektor trebali bi generisati gotovo polovinu tog rasta, što je praktično svaki drugi euro profita.

Investitori pažljivo prate zapisnik sa junske sjednice Feda i nastupe zvaničnika kao što su Christopher Waller i Kevin Warsh. Azijska tržišta trgovala su mješovito u ponedjeljak. Prema izvještaju SEEbiz-a, Nikkei 225 pao je za 0,7 odsto, dok je Topix porastao za 0,2 odsto. Južnokorejski Kospi izgubio je 0,91 odsto vrijednosti. Japanski jen se zadržao na nivou od 161,54 za američki dolar nakon nedavnog slabljenja na rekordni minimum.

Korporativni dogovori i regionalne investicije

Na korporativnom planu, EasyJet je postigao načelni dogovor sa firmom Castlelake o preuzimanju vrijednom 5,2 milijarde funti. Ponuda iznosi 6,90 funti po dionici. Kako navodi SEEbiz, američka firma mora ispuniti pravilo EU o minimalno 51 odsto evropskog vlasništva. Castlelake ima rok do 3. avgusta u 17 sati da objavi namjeru o kupovini. Prethodne četiri niže ponude su odbijene jer je uprava smatrala da investitor pokušava da kupi firmu „jeftino“.

U Crnoj Gori, kompanija KIPS Gradnja objavila je oglas za kupovinu placeva minimalne površine 5.000 kvadrata u Podgorici, Baru i Nikšiću. Lokacije moraju imati predviđenu spratnost od najmanje P+3. Istovremeno, Monteput traži izvođača za superkontrolna ispitivanja dionice Mateševo–Andrijevica i brze saobraćajnice kod Budve. Vrijednost nabavke iznosi milion eura. Druga dionica autoputa, duga 23 kilometra, ugovorena je na iznos od 694 miliona eura.

Turizam i globalni regulatorni izazovi

Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović kazala je za portal Bankar da turistički domaćini osjećaju neizvjesnost zbog rasta troškova. U sektoru igara na sreću, Ministarstvo finansija odbilo je inicijativu za promjenu oporezivanja dobitaka. Prema pisanju lista DAN, resor koji vodi Novica Vuković naveo je da se dobici na kladionicama i lutriji oporezuju sa 12 odsto, dok kazina plaćaju znatno veće fiksne i varijabilne naknade.

Putnici iz zemalja van EU suočavaju se sa novim Entry/Exit sistemom koji zahtijeva biometrijske podatke. Avio-kompanije preporučuju dolazak na aerodrom tri sata ranije. U Sjedinjenim Državama, povodom 250 godina nezavisnosti, u opticaj su puštene novčanice od 100 dolara sa potpisom Donalda Trumpa. Kako prenosi CNN, ministar Scott Besent potvrdio je na platformi X da je ovo prvi put da se potpis predsjednika pojavljuje na američkom papirnom novcu.

Ekstremne vrućine ugrožavaju poljoprivredu u Italiji, gdje temperature u pokrajini Pavia prelaze 30 stepeni. Ovaj region godišnje proizvodi skoro pet miliona tona riže, ali suša je dovela rijeku Po u kritično stanje. Poljoprivrednici poput Sharon Angoli navode da korov preuzima isušena polja zbog nedostatka vode. Naučnici iz organizacije World Weather Attribution ističu da bi ovakvi toplotni talasi bili gotovo nemogući bez uticaja klimatskih promjena.