Cijena zlata zaključila je najlošije tromjesečje od 2013. godine usljed rasta kamatnih stopa i jačanja dolara. Prema pisanju portala Bankar.me i izvještaju koji prenosi CNBC, plemeniti metal je u drugom kvartalu 2026. godine izgubio približno 16 odsto svoje vrijednosti. Terminski ugovori na zlato pali su na 3.989 dolara po unci dok je spot cijena oslabila na 3.974 dolara.
Ovaj oštar zaokret uslijedio je nakon što je 29. januara zlato dostiglo istorijski rekord od 5.586 dolara po unci. U periodu od nešto više od pet mjeseci metal je izgubio oko 29 odsto vrijednosti. Glavni uzrok korekcije su očekivanja da će kamatne stope ostati na povišenim nivoima duže nego što se ranije pretpostavljalo. Visoke stope direktno smanjuju privlačnost imovine koja ne donosi prinos.
Uticaj inflacije i geopolitičkih rizika
Tržišni sentiment dodatno opterećuju strahovi od inflacije potaknuti sukobom na Bliskom istoku i rastom cijena energenata. Prema podacima CME FedWatch alata investitori trenutno procjenjuju da postoji 65 odsto šanse za novo povećanje kamatnih stopa u septembru. „Tržišta očekuju da će Federalne rezerve zadržati stope povišenim i čak razmotriti nova povećanja” izjavio je Edward Meir analitičar kompanije Marex za CNBC.
Analitičar UBS-a Giovanni Staunovo istakao je da je zlato ušlo u ovaj period sa već povišenim vrednovanjima. To ga je učinilo osjetljivijim na makroekonomske faktore i jačanje američke valute. Istovremeno analitičari Amundi Investment Institutea smatraju da plemeniti metali i dalje imaju važnu ulogu u diversifikovanim portfeljima zbog faktora kao što je visoki javni dug.
Istraživanje Svjetskog savjeta za zlato (World Gold Council) potvrđuje da centralne banke planiraju povećanje zlatnih rezervi u narednih 12 mjeseci. Ipak pritisak je zahvatio i druge plemenite metale pa su terminski ugovori na srebro pali na 57,49 dolara. Spot cijena srebra oslabila je za 1,3 odsto na 57,8 dolara što pokazuje široku rasprodaju u sektoru.
