Hladni januarski dani ponovo su u fokus stavili pitanje energetske efikasnosti i troškova grijanja, teme koja dominira u crnogorskim domaćinstvima. Nakon turbulencija koje su obilježile ranije periode, tržište biogoriva u našoj zemlji ulazi u mirniju fazu, mada su regionalne razlike i dalje izražene. Analiza trenutne ponude pokazuje da je snabdijevanje stabilno, ali da transportni troškovi i dalje igraju ključnu ulogu u finalnom iznosu. Cijena peleta u Crnoj Gori 2026 godine trenutno se kreće u rasponu od 280 do 330 eura po toni, zavisno od lokacije stovarišta i kvaliteta samog proizvoda.
Regionalne razlike u cijeni ogrijeva
Sjeverni region Crne Gore, kao baza drvoprerađivačke industrije, i dalje zadržava najpovoljnije uslove za kupce. Blizina proizvodnih pogona u gradovima poput Bijelog Polja i Pljevalja omogućava niže marže, što direktno utiče na uštede krajnjih korisnika. Ovdje se tona kvalitetnog peleta u jeku sezone može pronaći po početnoj cijeni od 275 eura, dok su zalihe na stovarištima sasvim zadovoljavajuće za trenutne potrebe stanovništva.
Podgorica i centralni dio zemlje bilježe nešto veće iznose, prvenstveno zbog ogromne potražnje koja dostiže vrhunac upravo u drugom dijelu januara. Prodajni centri u Glavnom gradu često koriguju cjenovnike u skladu sa dostupnim zalihama, pa se prosjek ovdje stabilizovao na oko 315 eura po toni. U ovu cijenu je kod većine većih dobavljača uračunata i dostava na kućnu adresu, što je važna stavka za gradska domaćinstva.
Izazovi za primorske opštine
Najveći finansijski izazov i dalje imaju stanovnici primorskih opština, gdje logistika značajno podiže krajnju cijenu proizvoda. Zbog znatne udaljenosti od fabrika na sjeveru i manjeg broja specijalizovanih skladišta, cijene na jugu rijetko padaju ispod 330 eura. Kupci u Baru, Budvi i Kotoru često se odlučuju za nabavku većih količina ranije u godini kako bi izbjegli ove sezonske maksimume i osigurali stabilnost grijanja.
Faktori koji diktiraju ponudu
Faktori koji utiču na tržište u 2026. godini su brojni. Državne subvencije za prelazak na ekološki prihvatljiva goriva povećale su broj korisnika peleta, što vrši konstantan pritisak na domaću proizvodnju. S druge strane, izvozni potencijal domaćih fabrika donekle limitira količine dostupne za unutrašnje tržište tokom najhladnijih mjeseci. Ipak, konkurencija među distributerima sprečava drastične skokove cijena kakve smo gledali ranije.
Stabilizacija kao dugoročni trend
Gledajući širu sliku, tržište peleta u Crnoj Gori pokazuje zrelost u odnosu na prethodne krizne periode. Iako su cijene nominalno više nego prije pet godina, predvidivost ponude omogućava građanima znatno bolje planiranje kućnog budžeta. Ključ za ekonomično grijanje i dalje ostaje blagovremena nabavka van grejne sezone, kada su popusti najizraženiji na svim stovarištima širom države, bez obzira na trenutnu potražnju.
Kontinuirani razvoj domaće proizvodnje ostaje primarni faktor koji će određivati buduću stabilnost i dostupnost ovog ekološkog energenta na cijeloj teritoriji države. Dok se tehnologija ložišta unapređuje, pelet ostaje jedan od najtraženijih načina grijanja zbog balansa između komfora i troškova. Za očekivati je da će do kraja tekuće zime cijene ostati u sadašnjim okvirima, bez većih potresa za novčanike građana.
