Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da od danas važe nove, više cijene goriva u Crnoj Gori za sve vrste naftnih derivata. Poskupljenje koje iznosi do četiri centa po litru usklađeno je sa aktuelnim tržišnim uslovima i važećim zakonskim regulativama o akcizama. Građani će nove iznose na pumpama plaćati najmanje do 26. maja 2026. godine, kada je planiran naredni redovni obračun. Ovakva kretanja na tržištu energenata direktno utiču na operativne troškove transporta i ukupnu kupovnu moć stanovništva.
Detaljan pregled novih cijena derivata
Najveći rast cijene zabilježen je kod benzina, gdje su i Eurosuper 98 i Eurosuper 95 poskupili po četiri centa po litru. Nova cijena Eurosupera 98 od danas iznosi 1,65 eura, dok se Eurosuper 95 prodaje po cijeni od 1,61 eura. Ovo povećanje znači da je za punjenje rezervoara od 50 litara sada potrebno izdvojiti dva eura više nego ranije.
Dizel gorivo takođe prati trend rasta, pa litar Eurodizela od ponoći košta 1,71 eura. To predstavlja povećanje od tri centa u odnosu na dosadašnju cijenu. Isti iznos poskupljenja zabilježen je i kod lož ulja, čija cijena po litru sada dostiže 1,81 eura. Ove promjene odražavaju pritisak na energetski sektor koji se suočava sa promjenljivim cijenama na međunarodnom tržištu.
Obračun akciza i ekonomski kontekst
Novi obračun urađen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja. Akciza za bezolovni benzin sada iznosi 0,412 eura po litru, dok je za gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo fiksirana na 0,308 eura po litru. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu Crne Gore, čime su se stekli uslovi za njenu hitnu primjenu na svim maloprodajnim objektima.
Rast cijena goriva dešava se u periodu kada Svjetska banka projektuje ekonomski rast Crne Gore od 2,9 odsto u ovoj godini. Stručnjaci upozoravaju da uvozno zavisna ekonomija ostaje ranjiva na inflatorne rizike povezane sa energentima. Očuvanje fiskalne discipline ostaje prioritet, s obzirom na to da se deficit budžeta planira na nivou od 3,1 odsto BDP-a.
Analitičari ističu da skroman ekonomski rast zahtijeva dodatni oprez i proaktivniji pristup u diversifikaciji ekonomije. Iako se javne finansije smatraju stabilnim, svaki rast cijena osnovnih energenata može usporiti projektovani razvoj. Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviće da prati kretanja na globalnom tržištu nafte kako bi pravovremeno uskladilo domaće cijene sa propisanim regulativama.
