Građani Crne Gore kraj ove godine dočekuju uz nove pritiske na kućni budžet, jer podaci sa terena potvrđuju da je poskupljenje osnovnih namirnica u prosjeku dostiglo 8,5% u odnosu na isti period prošle godine. Iako je globalna inflacija pokazala znake smirivanja, lokalni tržišni faktori i logistički izazovi održali su cijene na rekordno visokom nivou. Najveći udar zabilježen je kod mliječnih proizvoda, svježeg mesa i osnovnih higijenskih potrepština, što direktno pogađa kupovnu moć najranjivijih slojeva stanovništva. Uprkos vladinim intervencijama, trgovinski lanci nastavljaju sa korekcijama, pravdajući ih operativnim troškovima i novom dinamikom uvoznih cijena.
Analiza tržišta: Zašto cijene ne prate globalni pad?
Dok su cijene žitarica na svjetskim berzama zabilježile blagi pad, crnogorsko tržište ostaje kruto na promjene nabolje. Analitičari ističu da visoka zavisnost od uvoza i visoke trgovačke marže neutrališu pozitivne spoljne efekte. U decembru su cijene brašna i ulja ostale stabilne, ali su povrće i voće skuplji za preko 12% u poređenju sa prošlom jeseni. Ovaj raskorak između berzanskih kretanja i cijena na policama stvara opravdano nezadovoljstvo među potrošačima koji ne osjećaju najavljeno olakšanje.
Efekat ograničenih marži i reakcija potrošača
Državna akcija ograničavanja marži na preko 500 artikala donekle je ublažila udarni talas, ali nije uspjela da u potpunosti zaustavi trend rasta. Mnogi trgovci su gubitke na limitiranim proizvodima kompenzovali drastičnim poskupljenjem artikala koji nisu obuhvaćeni mjerama. Građani se sve češće okreću kupovini na akcijama i robnim markama, dok minimalna potrošačka korpa nastavlja da raste, dodatno opterećena cijenama energenata i usluga koje indirektno utiču na finalni iznos računa u marketima.
Meso i mliječni proizvodi kao najveći izazov
Poseban fokus javnosti je na stočarskim proizvodima, gdje je cijena junećeg i svinjskog mesa porasla za 10-15% tokom posljednjih nekoliko mjeseci. Uzroci se kriju u smanjenom domaćem fondu i skupljem uvozu iz regiona. Mljekarski sektor se suočava sa sličnim problemima, pa su cijene jogurta i sira dostigle nivoe koji su donedavno bili nezamislivi za prosječno domaćinstvo. Ovi trendovi primoravaju porodice da mijenjaju prehrambene navike, fokusirajući se isključivo na najnužnije artikle sa liste prioriteta.
Prognoze za početak 2026. godine
Stručnjaci predviđaju da će se pritisak na cijene nastaviti i u prvom kvartalu naredne godine, prvenstveno zbog sezonskih faktora i neizvjesnosti na tržištu energenata. Očekuje se da će Vlada morati da revidira postojeće mjere podrške i razmotri dodatne subvencije za domaće proizvođače kako bi se smanjila zavisnost od skupog uvoza. Stabilizacija se ne očekuje prije proljeća, kada bi povećana ponuda domaćih poljoprivrednih proizvoda mogla donijeti blago olakšanje novčanicima građana Crne Gore.
Zaključno, poskupljenje osnovnih namirnica ostaje centralna ekonomska tema koja zahtijeva sistemski odgovor. Dok se čekaju novi podaci Monstata, jasno je da je inflatorni pritisak, iako sporiji, i dalje prisutan u svakodnevnom životu. Odgovorno upravljanje kućnim budžetom i selektivna kupovina postali su nužnost, a ne izbor. Dugoročno rješenje leži u jačanju domaće proizvodnje i strožoj kontroli trgovačkih lanaca kako bi se osigurala pravedna distribucija troškova krize između privrede i krajnjih potrošača.
