Nakon višegodišnjeg perioda visoke inflacije i neizvjesnosti, crnogorski potrošači sa zebnjom prate kretanja na tržištu. Iako su sjećanja na dvocifrena poskupljenja još svježa, trenutni ekonomski indikatori sugerišu ulazak u mirniju fazu. Istražili smo kako će se kretati cijene u narednom periodu i da li domaća ekonomija ima snage da se odupre novim spoljnim šokovima. Prema dostupnim podacima relevantnih institucija, odgovor je ohrabrujući: vjerovatnoća nove cjenovne eksplozije u 2026. godini je minimalna, uz projektovanu inflaciju od oko 3,5%. Ipak, to ne znači potpuni prestanak rasta troškova života, već njihovo usporavanje na nivo koji je lakše predvidjeti.
Prognoze inflacije: Od puzajućeg rasta do stabilizacije
Vodeće međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke i MMF-a, predviđaju da će inflatorni pritisci u Crnoj Gori nastaviti da slabe. Dok je septembar ove godine završen sa stopom od 4,9 odsto, projekcije za nastupajuću godinu ukazuju na pad ka granici od 3 odsto. Ovakav trend prati globalno usporavanje rasta cijena hrane i energenata, što je od presudnog značaja za malu, uvozno zavisnu ekonomiju. Stabilizacija deviznih kurseva i pad troškova transporta na međunarodnom nivou direktno će uticati na niže ulazne cijene za domaće trgovce.
Uticaj zarada na kupovnu moć i potrošnju
Primjena programa „Evropa sad 2“ značajno je povećala neto zarade, što je podstaklo domaću tražnju. Iako su postojala strahovanja da će ovoliki priliv novca izazvati novi talas poskupljenja, efekat je djelimično amortizovan povećanom konkurencijom i jačanjem nadzora nad maržama. Analitičari ističu da će kupovna moć u narednim mjesecima ostati stabilna, pod uslovom da ne dođe do nepredviđenih geopolitičkih potresa koji bi ponovo destabilizovali tržište nafte. Domaća potrošnja ostaje glavni motor rasta, ali bez rizika od pregrijavanja cijena.
Usluge i energenti kao kontrolisani faktori rizika
Iako opšti nivo cijena miruje, pojedini sektori će ipak zabilježiti korekcije. Najavljena poskupljenja električne energije i komunalnih usluga u ranoj fazi 2026. godine predstavljaju najveći izazov za kućne budžete. Regulatorna agencija je već odobrila određena povećanja troškova prenosa, što će se osjetiti na računima. Ipak, ova poskupljenja se smatraju „ciljanim“ i neće imati domino efekat na osnovne životne namirnice u mjeri u kojoj su to činili raniji energetski šokovi. Fokus države ostaje na zaštiti najugroženijih slojeva stanovništva kroz subvencije.
Zaključno, crnogorska ekonomija ulazi u period predvidljivosti. Iako će određeni segmenti, poput usluga i nekretnina, nastaviti da bilježe blagi rast, opšti strah od nekontrolisane inflacije gubi uporište u brojkama. Za građane je ključno racionalno planiranje, dok će institucije morati da održavaju strogu fiskalnu disciplinu kako bi osigurale da projektovani pad inflacije postane realnost na policama prodavnica.
