Tržište nekretnina u Crnoj Gori završava 2025. godinu u znaku nezapamćenih poskupljenja, pri čemu je godišnji rast kirija u crnoj gori dostigao rekordnih 20,1%. Prema najnovijim zvaničnim podacima, prosječna cijena zakupa jednosobnog stana u Podgorici sada se kreće između 450 i 650 eura, dok su na primorju iznosi znatno viši, dostižući i do 1.200 eura mjesečno za kvalitetnije opremljene jedinice. Ovaj trend, koji je započeo kao reakcija na globalna pomjeranja, sada se stabilizovao na visokom nivou, ostavljajući lokalno stanovništvo u potrazi za održivim rješenjima.
Geografska podjela: Podgorica vs. Primorje
U glavnom gradu, potražnja za stanovima u kvartovima kao što su City kvart i Preko Morače ne jenjava, uprkos cijenama koje su donedavno bile rezervisane isključivo za ekskluzivne lokacije. Garsonjere u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma, koje su ranije bile povoljnija opcija, sada rijetko možete pronaći ispod 350 eura. Investicioni bum i priliv stranih radnika, prvenstveno iz sektora tehnologije i usluga, dodatno su iscrpili ponudu dostupnih nekretnina.
Na primorju je situacija još kompleksnija. Budva, Tivat i Kotor bilježe stalni pritisak zbog turističke sezone koja se u 2025. godini produžila na gotovo osam mjeseci. Vlasnici nekretnina se sve češće odlučuju za kratkoročni najam putem digitalnih platformi, što drastično smanjuje fond stanova namijenjenih dugoročnom zakupu. Rezultat je tržište na kojem se za prosječan jednosoban stan u Baru ili Herceg Novom izdvaja minimalno 600 eura.
Glavni uzročnici upornog skoka cijena
Stručnjaci za nekretnine ističu da rast cijena zakupa prati snažan skok u sektoru novogradnje, gdje je kvadratni metar u Podgorici premašio 2.100 eura. Kako kupovina stana postaje sve teže dostižna za mlade parove i porodice sa prosječnim primanjima, raste pritisak na tržište zakupa. Pored toga, inflacija koja je u junu iznosila 4,2% direktno se prelila na troškove održavanja i samim tim na visinu kirija.
Iako je inicijalni talas potražnje od strane državljana Rusije i Ukrajine oslabio u odnosu na prethodne godine, novi zamah daju investitori iz Turske, Njemačke i zemalja EU. Oni crnogorsko tržište vide kao sigurnu luku za kapital, često kupujući nekretnine isključivo u svrhu daljeg izdavanja. Ovakva dinamika stvara začarani krug u kojem visoke prodajne cijene diktiraju još više stanarine kako bi se osigurao povrat investicije.
Socijalni uticaj i perspektive za 2026. godinu
Lokalno stanovništvo se suočava sa ozbiljnim izazovom, jer rast zarada, uprkos povećanjima, ne prati tempo poskupljenja stanovanja. Posebno su pogođeni studenti i radnici u uslužnim djelatnostima koji su primorani da se sele u predgrađa ili dijele stambeni prostor sa više osoba. Odsustvo sistemske podrške u vidu socijalnog stanovanja ili strožih regulativa na tržištu zakupa dodatno produbljuje jaz između ponude i platežne moći građana.
Prognoze za naredni period ne ukazuju na značajnije pojeftinjenje. Tržište se nalazi u fazi stabilizacije na veoma visokom nivou, a dokle god je potražnja stranih državljana prisutna, cijene će ostati otporne na pad. Jedina nada za stabilizaciju leži u eventualnom povećanju obima gradnje pristupačnijih stambenih jedinica i strožijoj kontroli ugovornih odnosa između zakupaca i stanodavaca.
Zaključak
Situacija na tržištu nekretnina krajem 2025. godine jasno pokazuje da je visoka cijena stanovanja postala nova realnost Crne Gore. Sa godišnjim rastom kirija od preko 20%, država se suočava sa potrebom za redefinisanjem stambenih politika. Dok investitori uživaju u visokim prinosima, za običnog građanina rješavanje stambenog pitanja kroz zakup postaje jedan od najvećih ekonomskih tereta, zahtijevajući pažljivo planiranje i prilagođavanje novim tržišnim okolnostima.
