Crnogorski penzioneri su u novu kalendarsku godinu ušli s velikim očekivanjima, ali i bez zakonski utemeljene trinaeste penzije. Iako je ova tema dominirala političkim diskursom tokom cijele prošle godine, sistemsko rješenje koje bi svim penzionerima garantovalo dodatnu isplatu u decembru još uvijek nije usvojeno u Skupštini Crne Gore. Umjesto toga, fokus nadležnih institucija ostao je na redovnom usklađivanju primanja kroz program Evropa sad 2 i povremenim paketima podrške.
Trenutni status je jasan: sistemska 13. penzija isplata Crna Gora nije realizovana za sve korisnike u 2026. godini, već su umjesto toga isplaćena redovna primanja uz selektivne jednokratne naknade za socijalno najugroženije kategorije. Vlada se opredijelila za model čuvanja fiskalne stabilnosti, dok se o zakonskom uvođenju trinaestog primanja i dalje vode pregovori na nivou socijalnog savjeta.
Pravni okvir i prepreke za uvođenje dodatne penzije
Da bi trinaesta penzija postala obaveza, neophodno je izmijeniti Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Trenutni propisi poznaju samo redovno usklađivanje tri puta godišnje, koje se oslanja na kretanje inflacije i prosječnih zarada. Inicijative koje su podnosile opozicione partije i udruženja penzionera tokom jeseni nisu dobile zeleno svjetlo od Ministarstva finansija zbog nedostatka održivih izvora prihoda u budžetu.
Predstavnici Fonda PIO naglašavaju da bi uvođenje ove mjere zahtijevalo dodatnih pedeset do šezdeset miliona eura na godišnjem nivou. S obzirom na to da je minimalna penzija već značajno podignuta na 450 eura, ekonomski analitičari upozoravaju da bi linearna isplata svima mogla ugroziti održivost javnih finansija bez prethodne reforme poreskog sistema ili novih prihoda od privrede.
Jednokratna pomoć kao privremena zamjena
Umjesto trinaeste penzije, Vlada je krajem decembra iskoristila institut jednokratne novčane pomoći. Ova sredstva su bila usmjerena isključivo onima čija su primanja ispod prosječnog nivoa, što je izazvalo nezadovoljstvo kod penzionera sa dužim radnim stažom i većim doprinosima. Oni smatraju da se ovakvom politikom urušava princip pravičnosti, jer se razlike u penzijama dodatno smanjuju.
Sindikat penzionera Crne Gore najavio je nove razgovore sa predstavnicima Vlade. Njihov osnovni zahtjev ostaje definisanje jasnog datuma kada će dodatna godišnja isplata postati trajna zakonska kategorija, a ne čin dobre volje aktuelne vlasti. Dok se to ne dogodi, penzioneri će se morati oslanjati na januarsko usklađivanje koje se očekuje krajem tekućeg mjeseca.
Prognoze za nastavak 2026. godine
Iako je budžet za 2026. godinu usvojen, prostor za rebalans ostaje otvoren u drugom kvartalu. Politički pritisak raste, a pitanje trinaeste penzije vjerovatno će biti ponovo aktuelizovano pred proljećne lokalne izbore. Za sada, zvanični podaci govore da će se prioritet dati očuvanju kupovne moći kroz kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica, što je za najstariju populaciju jednako važno kao i sama visina primanja.
Zaključno, pitanje trinaeste penzije u Crnoj Gori ostaje jedno od najosjetljivijih socijalnih pitanja. Iako postoji načelna saglasnost svih aktera o potrebi za boljim standardom najstarijih građana, konkretna isplata zavisi od realne moći ekonomije da podrži takav rashod. Penzioneri opravdano traže sigurnost, dok država balansira između socijalnih davanja i stabilnosti fonda koji servisira preko 120 hiljada korisnika.
