Vlada Velike Britanije predstavila je plan za jedinstveno tržište robe sa Evropskom unijom kao ključni korak ka ekonomskom oporavku. Prema pisanju portala Biznis.ba, ovaj predlog je u Briselu iznio visoki zvaničnik Michael Ellam. Iako London teži dubljoj integraciji, evropski zvaničnici su izrazili skepticizam prema parcijalnom pristupu. Brisel insistira na rješenjima poput carinske unije koja se ne uklapaju u trenutne političke crvene linije Londona.

Premijer Keir Starmer ranije je postavio jasne granice u pregovorima, odbijajući povratak u carinsku uniju ili punopravno članstvo. Ove crvene linije otežavaju postizanje dogovora jer EU želi izbjeći model koji bi mogao motivisati evroskeptike u drugim državama. Zvaničnici Unije predlažu usklađivanje kroz Evropski ekonomski prostor, što bi Britaniju obavezalo na slobodno kretanje ljudi. Taj uslov je za aktuelnu vladu u Londonu trenutno neprihvatljiv.

Finansijski uticaj i planirani sporazumi

Procjene britanske vlade ukazuju na to da bi novi trgovinski paket mogao donijeti ekonomiji 9 milijardi funti godišnje do 2040. godine. To je praktično 750 miliona funti mjesečnog doprinosa budžetu. Plan obuhvata olakšavanje trgovine hranom i proizvodima životinjskog porijekla, što je prioritet nakon izlaska iz Unije. Razmatra se i povezivanje sistema trgovine emisijama, što je dio strategije ministarke Rachel Reeves za jačanje otpornosti.

Pored trgovine robom, London traži dogovore o čeliku i električnim automobilima kako bi zaštitio industriju. Ministar Nick Thomas-Symonds je u Briselu istakao da Britanija želi izbjeći negativne efekte novih pravila Unije. Starmer je takođe najavio želju za učešćem u pregovorima o zajmu EU za Ukrajinu od 90 milijardi eura. Ovi potezi ukazuju na pokušaj šire saradnje u oblastima odbrane i finansija uprkos neslaganjima oko modela.

„Staviti Britaniju u srce Evrope“, poručio je premijer Keir Starmer tokom razgovora o programu koji bi mladima omogućio studiranje širom kontinenta. Ipak, pregovori o mobilnosti su u zastoju jer EU odbacuje britanske predloge o školarinama. Obe strane se nadaju rješenju do samita planiranog za 13. jul. Portparol vlade je potvrdio da će se konačan datum potvrditi naknadno, dok se pregovara o paketu koji uključuje i saradnju u odbrani.