Tržište nekretnina u Evropskoj uniji prošlo je kroz značajnu transformaciju tokom poslednje decenije. Prema zvaničnim podacima agencije Eurostat, cijene nekretnina u državama članicama porasle su u prosjeku za 55 procenata od 2010. godine do danas. Ovaj dugoročni trend pokazuje stabilan ali snažan pritisak na tržište stanovanja. Podaci ukazuju na to da su troškovi kupovine rasli znatno brže od primanja građana u većini evropskih metropola.
Drastične razlike među članicama Evropske unije
Nisu sve zemlje osjetile istu stopu poskupljenja. Estonija predvodi listu sa rastom koji prelazi 200 procenata u posmatranom periodu. Mađarska i Litvanija takođe bilježe ekstremne skokove cijena koji su transformisali njihova tržišta. S druge strane, Italija je jedina velika ekonomija gdje su cijene ostale relativno stabilne ili su zabilježile blagi pad. Ovi podaci govore o dubokim razlikama u ekonomskim ciklusima unutar samog bloka.
Tržište nekretnina se dodatno promijenilo uslijed inflacije i rasta kamatnih stopa u poslednje tri godine. Iako je u nekim zemljama došlo do privremenog usporavanja, potražnja i dalje nadmašuje ponudu. Nedostatak novih građevinskih projekata direktno utiče na zadržavanje visokih cijena kvadrata. Kupci se sada suočavaju sa strožim uslovima kreditiranja što dodatno otežava rješavanje stambenog pitanja za mlađu populaciju.
Region i Crna Gora prate trend ubrzanog rasta
Dok je prosjek Evropske unije visok, zemlje Zapadnog Balkana bilježe još dinamičnije promjene. U Crnoj Gori i susjednim državama cijene nekretnina su u pojedinim segmentima rasle brže od evropskog prosjeka. Veliki priliv stranog kapitala i interesovanje nerezidenata ključni su faktori ovog procesa. Primorski gradovi i glavni grad Podgorica prednjače po visini cijena koje često premašuju realnu kupovnu moć lokalnog stanovništva.
Stručnjaci ukazuju da su troškovi građevinskog materijala i radne snage dodatno podigli ljestvicu. Čak i uz veće kamatne stope na stambene kredite, interesovanje za kupovinu ne jenjava značajno. Investicione nekretnine postale su sigurna luka za očuvanje vrijednosti novca u nestabilnim vremenima. Ovakva situacija stvara pritisak na tržište zakupa jer mnogi građani više ne mogu priuštiti kupovinu sopstvenog stana.
Dugoročne perspektive i stabilnost tržišta
Budućnost kretanja cijena zavisiće od globalnih ekonomskih tokova i odluka centralnih banaka. Analitičari ne očekuju drastičan pad cijena u skorije vrijeme zbog hroničnog manjka stambenog prostora. Stabilizacija se može očekivati tek kroz povećanje ponude i ciljane stambene politike država. Do tada će posjedovanje nekretnine ostati jedan od najvećih izazova za domaćinstva širom kontinenta.
