Crnogorski poljoprivredni sektor se suočava sa preprekama uprkos rastu u nekim granama. Domaća proizvodnja zahtijeva usklađivanje prerađivačkih kapaciteta sa primarnim sektorom radi sigurnog plasmana. Privredna komora ističe da je trenutna situacija na tržištu hrane nestabilna. Nedostatak sigurnih kanala prodaje ugrožava opstanak malih gazdinstava. Odgovor države mora biti sveobuhvatan i pravovremen.
Fiskalna politika i novi zakonski okvir
Skupština Crne Gore započela je raspravu o setu poreskih zakona koji direktno utiču na privredni ambijent. Predlozi obuhvataju izmjene zakona o porezu na dodatu vrijednost i akcizama. Ovi propisi imaju za cilj suzbijanje sive ekonomije i jačanje fiskalne discipline. Ministarstvo finansija očekuje da će nove mjere stvoriti ravnopravnije uslove poslovanja.
Lekcije iz krize u mljekarskom sektoru
Nedavna kriza sa viškovima sirovog mlijeka ogolila je slabosti u distributivnom lancu. Proizvođači su bili primorani na radikalne mjere dok se uvoz mliječnih proizvoda nastavlja nesmetano. Ovaj paradoks ukazuje na neophodnost jačanja domaćih prerađivačkih kapaciteta. Bez adekvatnih skladišta i fabrika primarna proizvodnja ostaje ranjiva na tržišne promjene.
Kampanja pod nazivom Kupujmo naše igra ključnu ulogu u edukaciji potrošača. Jačanje svijesti o kvalitetu lokalnih proizvoda direktno pomaže domaćim porodicama. Svaki kupljeni domaći proizvod doprinosi očuvanju života u ruralnim područjima. Privrednici naglašavaju da izbor kupaca može biti snažniji od bilo koje subvencije.
Zaštita proizvođača od nefer trgovačkih praksi
Ministarstvo poljoprivrede priprema Zakon o zabrani nefer trgovačkih praksi. Ovaj akt bi trebalo da zaštiti male proizvođače od nepovoljnih ugovora sa velikim trgovinskim lancima. Cilj je unapređenje pregovaračke pozicije domaćih firmi i osiguranje redovnih isplata. Takva zakonska rješenja su standard u razvijenim evropskim ekonomijama.
Usklađivanje sa evropskim standardima
Crnogorske kompanije se moraju pripremiti za stroge standarde Evropske unije do 1. jula 2027. godine. Od tog datuma će uvoz i promet proizvoda životinjskog porijekla biti dozvoljen samo iz sertifikovanih objekata. Ova promjena nosi rizik ali i šansu za modernizaciju pogona. Država mora obezbijediti tehničku i stručnu pomoć u ovom prelaznom periodu.
Program IPARD III nudi značajna bespovratna sredstva za razvoj ruralnog turizma i prerade. Interesovanje poljoprivrednika raste uprkos složenim administrativnim procedurama. Korišćenje ovih fondova je ključno za povećanje konkurentnosti na širem tržištu. Efikasna administracija mora pomoći aplikantima da uspješno povuku raspoloživi novac.
Budućnost crnogorske poljoprivrede zavisi od sinergije između proizvođača i donosioca odluka. Neophodno je povezivanje primarnog sektora sa turističkom ponudom radi sigurnog plasmana. Samo kroz sistemska ulaganja i zaštitu domaćeg tržišta možemo smanjiti zavisnost od uvoza. Očuvanje sela i tradicije ostaje prioritetni cilj za održivi razvoj države.
