Ekonomija Izraela će u 2026. godini ostvariti rast od 3,8%, što je rezultat koji znatno nadmašuje globalni prosjek i većinu razvijenih zapadnih tržišta. Dok se očekuje da iranska privreda u istom periodu zabilježi drastičan pad od 6,1%, izraelski BDP pokazuje neočekivanu otpornost uprkos intenzivnim sukobima na više frontova. Ovi podaci svrstavaju Izrael ispred svih zemalja G7 po projektovanoj brzini privrednog oporavka u tekućoj godini.

Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će izraelski privredni rast biti jači od američkog, kojem se prognozira stopa od 2,3%. Istovremeno, Evropska unija očekuje rast od svega 1,3%, što dodatno naglašava konkurentnost Izraela na globalnoj mapi. Guverner Banke Izraela Amir Jaron naglasio je u izjavi za CNBC da bi rješavanje regionalnih sukoba moglo dodatno ubrzati ove pozitivne trendove.

Prema procjenama centralne banke, privredni rast bi u 2027. godini mogao dostići čak 5,5% ukoliko se postigne stabilan mirovni okvir. Iako je zemlja praktično tri godine u ratnom stanju, snažan privatni sektor i visoka produktivnost održavaju finansijsku stabilnost. U 2025. godini zabilježen je rast od 4,4%, čime je nastavljen trend nadmašivanja najrazvijenijih svjetskih ekonomija u kriznim vremenima.

Tehnološki sektor i strane investicije kao stubovi stabilnosti

Glavni pokretač ovakvog rezultata je izvoz visokotehnoloških proizvoda i usluga koji decenijama dominira izraelskom privredom. Analitičarka Keren Uzijel ističe za CNBC: „Izvoz visokotehnoloških proizvoda i usluga bio je glavni pokretač snažnog rasta i stvaranja bogatstva u posljednje dvije decenije, ali ekonomija je bilježila značajan rast i u drugim sektorima, uključujući razvoj gasnih resursa i izvoz odbrambene opreme“.

U martu 2026. godine finalizovane su dvije najveće strane investicije u istoriji zemlje u sektoru sajber bezbjednosti. Američki Google kupio je kompaniju Wiz za 32 milijarde dolara, što predstavlja snažan signal povjerenja investitora. Paralelno sa tim, Palo Alto Networks je preuzeo CyberArk za iznos od 25 milijardi dolara, čime je potvrđena globalna dominacija izraelske tehnologije.

Berzanski indeksi prate ovaj optimizam uprkos ratnim dejstvima na granicama. Indeks Tel Aviv 35 porastao je za oko 20% od početka godine, dok je nacionalna valuta šekel ojačala za skoro sedam procenata u odnosu na dolar. Strani kapital se sve više usmjerava ka finansijskom i odbrambenom sektoru, kao i ka eksploataciji gasnih resursa u Sredozemnom moru koji postaju ključni za energetsku sigurnost.

Makroekonomska otpornost i unutrašnji izazovi

Izrael održava povoljan odnos javnog duga prema BDP-u od 69,8% — što predstavlja tek nešto više od dvije trećine ukupne ekonomske proizvodnje. Stopa nezaposlenosti je u martu iznosila svega 3,2% — praktično je bez posla tek svaka trideseta osoba. Inflacija je ostala stabilna na nivou od 1,9%, uprkos globalnom rastu cijena nafte koji je pogodio SAD i Evropsku uniju.

Ekonomski stručnjaci ipak upozoravaju na rizike koje nosi dugotrajni rat sa Iranom. Profesor Žoao Gomes ističe da se osjeća manjak radne snage i pad potrošnje u uslužnim djelatnostima. Turizam je ozbiljno pogođen bezbjednosnom situacijom, a javni dug zahtijeva pažljivo fiskalno upravljanje kako bi ostao održiv. Bez trajnog mirovnog sporazuma, dugoročni odliv kapitala ostaje realna prijetnja za stabilnost.

Demografska struktura sa godišnjim rastom populacije od 2% obezbjeđuje mladu radnu snagu koja se brzo prilagođava digitalnim promjenama. To Izraelu daje stratešku prednost u odnosu na stareće ekonomije Evrope. Budući rast će u velikoj mjeri zavisiti od usklađivanja sa politikom Vašingtona, posebno u kontekstu pregovora koje administracija Donalda Trumpa vodi sa ciljem stabilizacije Bliskog istoka.