Globalni ekonomski rast će u 2026. godini usporiti na 2,5 odsto, što predstavlja najnižu stopu od izbijanja pandemije COVID-19. Prema izvještaju „Global Economic Prospects” koji prenosi Reuters, sukob na Bliskom istoku postao je ključni rizik za svjetsku ekonomsku stabilnost. Banka upozorava da bi u slučaju težih poremećaja na energetskom tržištu rast mogao pasti na svega 1,3 odsto.
Rat koji je počeo 28. februara 2026. godine ugrozio je snabdijevanje energentima i hranom. Eventualno zatvaranje Hormuškog moreuza prekinulo bi tok petine svjetske nafte, što je praktično svaki peti barel na tržištu. Takav scenario bi izazvao snažan finansijski pritisak na globalna tržišta i dodatno oslabio povjerenje investitora.
Osnovni scenario predviđa da će cijena Brent nafte iznositi 94 dolara po barelu. To je povećanje od 36 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Ukoliko kriza potraje, cijena bi mogla skočiti na 115 dolara. Poskupljenje vještačkog đubriva dodatno povećava rizik od nove prehrambene krize u najsiromašnijim regionima.
Pad globalne otpornosti i rastući javni dug
Glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gill naglasio je da je svjetska privreda danas manje otporna nego 2008. godine. On smatra da su sporiji rast stanovništva i rekordno visok javni dug stvorili opasnu kombinaciju faktora. Čak četvrtina ekonomija u razvoju danas ima prihode po stanovniku niže nego u periodu prije 2019. godine.
Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste, upozorio je na prekid lanca transmisije troškova. Skuplja energija primorava kompanije da podignu cijene ili smanje profitne marže, što vodi ka stagflaciji. Globalna inflacija bi u 2026. godini mogla dostići 4,0 odsto, što primorava centralne banke da kamatne stope drže visokim.
Ekonomske razlike među vodećim regionima
Indija ostaje najsvjetlija tačka sa prognoziranim rastom od 6,6 odsto u 2026. godini. Nasuprot tome, očekivanja za Bliski istok su oštro smanjena na samo 1,6 odsto. Prognoza za Ujedinjene Arapske Emirate korigovana je sa pet na 2,4 odsto, dok se u Turskoj očekuje rast od 2,8 odsto.
Banka je saopštila da je spremna da mobiliše do 100 milijardi dolara za podršku ugroženim državama u narednih 15 mjeseci. Ova likvidnost je ključna za održavanje reformi u uslovima skupljeg zaduživanja. Fokus pomoći biće na privatnom sektoru i ublažavanju efekata skoka cijena hrane i goriva.
