Evropska unija od jula 2027. godine zvanično uvodi stroži limit na keš kupovine u iznosu od 10.000 eura. Ova mjera, usvojena kroz Regulativu 2024/1624, predstavlja ključni stub novog paketa za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ograničenje će se primjenjivati na sve transakcije robe i usluga u kojima učestvuje barem jedno pravno lice ili kompanija.
Dok Brisel nastoji da poveća transparentnost finansijskih tokova, stručnjaci naglašavaju da ovo nije pokušaj potpunog ukidanja gotovine. Cilj je isključivo suzbijanje anonimnih krupnih plaćanja koja su često povezana sa kriminalnim aktivnostima unutar zajedničkog tržišta. Građani i kompanije će i dalje moći nesmetano da koriste keš za sve transakcije čija je vrijednost ispod propisanog praga od deset hiljada eura.
Nova pravila jasno definišu da se ograničenje ne odnosi na privatne transakcije između fizičkih lica. To znači da građani i dalje mogu gotovinom plaćati predmete poput polovnih automobila ako ih kupuju direktno od drugog pojedinca. Međutim, kupovina novog vozila u salonu ili luksuznog nakita kod ovlašćenog trgovca biće ograničena. Države članice zadržavaju pravo da u svom zakonodavstvu postave i značajno niže limite od evropskog prosjeka.
Suzbijanje pranja novca i uloga novog tijela u Frankfurtu
Glavni motiv za uvođenje ovog limita je podatak da se godišnje na globalnom nivou opere između dva i pet odsto svjetskog BDP-a. Ta cifra dostiže nevjerovatnih 1,87 biliona eura. Izvještaji iz 2023. godine pokazuju da skoro 70 odsto kriminalnih grupa u EU koristi gotovinu za finansiranje svojih aktivnosti i efikasno prikrivanje nelegalno stečene imovine.
Zbog toga će od 2027. godine punu snagu dobiti i novo evropsko tijelo za borbu protiv pranja novca sa sjedištem u Frankfurtu. Ova institucija će direktno nadzirati sprovođenje mjera i osigurati da se transakcije većih vrijednosti usmjere na digitalne kanale. Evropska komisija smatra da je velike količine gotovine gotovo nemoguće povezati sa konkretnim kriminalnim djelom ukoliko ne postoji pisani trag u bankarskom sistemu.
Implementacija ovih pravila označiće prekretnicu u regulaciji unutrašnjeg prometa u Evropskoj uniji. Iako će manja svakodnevna plaćanja ostati nepromijenjena, privredni subjekti će morati da prilagode svoje poslovanje novim standardima. Fokus ostaje na zatvaranju regulatornih rupa koje su do sada omogućavale anonimno kretanje kapitala. Očekuje se da će države do početka primjene dodatno uskladiti nacionalne propise sa Briselom.
