Francuska ekonomija zabilježila je nulti rast u prvom kvartalu 2026. godine pod pritiskom rata na Bliskom istoku i snažnog skoka cijena energenata. Prema preliminarnim podacima nacionalne agencije za statistiku INSEE, bruto domaći proizvod (BDP) je u periodu od januara do marta ostao na 0,0%, što predstavlja stagnaciju u odnosu na rast od 0,2% ostvaren krajem prošle godine. Ovakav rezultat uslijedio je uprkos ranijim procjenama Centralne banke koje su predviđale rast do 0,3%.
Statističari navode da je nulti rast direktna posljedica slabe domaće potražnje i izrazito negativnog doprinosa vanjske trgovine. Vanjska trgovina je u prvom tromjesečju umanjila ukupni rast za čak 0,7 procentnih poena, prvenstveno zbog oštrog pada izvoza od 3,8%. Istovremeno, potrošnja domaćinstava pala je za 0,1 procentni poen, što ukazuje na suzdržanost potrošača uslijed nove geopolitičke nestabilnosti koja je počela krajem februara.
Energetski šok i inflatorni pritisci
Sukob na Bliskom istoku izazvao je nagli skok cijena nafte na globalnom tržištu, što se direktno prelilo na francuske potrošače. Cijene energije porasle su za 14,2% na godišnjem nivou u aprilu. To praktično znači da je svaki sedmi euro u računima za energiju rezultat novog talasa poskupljenja. Ukupna inflacija u zemlji ubrzala je na 2,2% u odnosu na martovskih 1,7%.
Ovakva kretanja primorala su vladu da revidira svoje ekonomske prognoze za cijelu godinu. Godišnji cilj rasta BDP-a snižen je sa 1,0% na 0,9%. Iako su pokazatelji nepovoljni, zvanični Pariz pokušava da smiri tržišta i javnost, naglašavajući da se radi o privremenom usporavanju izazvanom eksternim faktorima koje je teško bilo predvidjeti početkom godine.
Reakcija vlade i mjere štednje
„Očekuje se vrlo umjeren utjecaj na rast, kao i da će inflacija ostati ograničena uprkos energetskim šokovima“, izjavio je ministar finansija Roland Lescure u izjavi koju prenosi Biznis.ba. Međutim, izvještaji ukazuju na to da vlada već traži načine da uštedi oko četiri milijarde eura kako bi ublažila fiskalni pritisak izazvan krizom.
Poseban fokus biće na smanjenju javne potrošnje u resorima koji nisu prioritetni, dok će se investicije usmjeriti ka odbrani i energetskoj tranziciji. Cilj je da se spriječi dalji rast budžetskog deficita koji bi mogao ugroziti stabilnost javnih finansija. Analitičari smatraju da će se puni efekti viših troškova i smanjenog povjerenja biznisa vidjeti tek u podacima za drugi kvartal ove godine.
